Voditeljica Odsjeka:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Snježana Dubovicki |
|
Zvanje |
Izvanredna profesorica |
|
|
|
|
Broj ureda |
ured br. 58 (nastavna zgrada) |
|
Istraživački interesi |
Njezin je znanstveni interes usmjeren na istraživanje kurikuluma, nastave na svim razinama obrazovanja (s posebnim naglaskom na sveučilišnu nastavu i cjeloživotno učenje), kreativnost, samoaktualizaciju, emocije u nastavi, metodologiju, kvalitativne i futurološke metode istraživanja te vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama. |
|
|
izv. prof. dr. sc. Snježana Dubovicki rođena je 1984. godine u Osijeku. 2007. godine diplomirala je pedagogiju i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. 2013. godine doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Povezanost kurikuluma učiteljskoga studija i razvoja kreativnosti studenata“. 2015. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice, a 2020. u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice. Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku radi od 1. prosinca 2008. godine. Na tom Fakultetu sudjeluje u izvedbi nastave iz više pedagoško-didaktičkih i metodoloških kolegija. Objavila je sveučilišni udžbenik, četiri znanstvene monografije te brojne znanstvene i stručne radove. Izlagala je na brojnim međunarodnim znanstvenim i stručnim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu (Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Italija, Portugal, Mađarska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora). 2017.godine, na studijskom putovanju u Ujedinjeno Kraljevstvo, posjetila je osnovnoškolske i predškolske ustanove. U okviru CEEPUS programa, akademske 2018./2019. godine bila je gostujuća profesorica na dva tjedna na Filozofskom fakultetu u Tuzli (Bosna i Hercegovina) u okviru kojega je izvodila nastavu iz kolegija Didaktika studentima pedagogije, psihologije, razredne nastave i predškolskoga odgoja.U okviru ERASMUS+ programa od 29. svibnja do 4. lipnja 2022. godine posjetila je Filozofski fakultet sv. Ćirila i Metoda u Skoplju, Sjeverna Makedonija. Svrha posjete je bilo stručno usavršavanje iz područja pedagogije. Od 26. do 30. rujna 2022. godine posjetila je University of Pécs, Faculty of Cultural Science, Education and Regional Development. Svrha posjete je bilo stručno usavršavanje iz područja pedagogije, didaktike i metodologije. |
|
Popis publikacija |
Članovi Odsjeka:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Damir Matanović |
|
Zvanje |
Redoviti profesor |
|
|
|
|
Broj ureda |
27 |
|
Istraživački interesi |
Nacionalna povijest |
|
|
Damir Matanović rođen je 25. srpnja 1970. u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskog rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je fakultetu 2003., pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753.-1848. Damir Matanović ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokog školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji, Mađarska radio je kao vanjski suradnik povijesne kolegije. Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb. Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji izabran 2003. u zvanje višeg asistenta, dok je odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, 2004. izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti-polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, te odlukom Fakultetskog vijeća Učiteljskog fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest. Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zaposlen je od 15. travnja 2008. Od akademske 2013./14. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske 2014./15. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
O Odsjeku
Polazeći od pretpostavke da je osobni uspjeh pojedinca uvjetovan stalnim promjenama na području znanosti, tehnologija i inovacija, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti prepoznaje obrazac cjeloživotnog učenja oblikom njegove društvene angažiranosti u kojem očekuje kontinuiran rast. Odsjek za cjeloživotno obrazovanje osnovan je odlukom Fakultetskog vijeća 22. rujna 2010. godine, a od listopada 2020. mijenja naziv u Odsjek za pedagogiju, povijest i filozofiju.
Stalno područje našeg djelovanja usmjereno je na podizanje razine obrazovanja građanstva: prezentacijom rezultata istraživanja, preglednim izlaganjima znanja i slično. Popularizacija znanosti ima za cilj osvještavanje i podizanje svijesti široke javnosti o važnosti znanja u promjenjivim okolnostima društvenih i ekonomskih odnosa. Iako ovo djelovanje u zajednici nema za cilj osiguravanje određenih stručnih kvalifikacija, doprinosi između ostalog i našoj prepoznatljivosti. Kreiranjem nastavnih programa kojima se omogućuje zapošljavanje, Fakultet daje mogućnost zainteresiranima da steknu kvalifikaciju za prvo zanimanje, prekvalifikaciju, ali i stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Ovdje treba izdvojiti, pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku izobrazbu, koja se izvodi na našem Fakultetu, a primjer je cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja koje omogućava polaznicima ovladavanje znanjima, sposobnostima i vještinama neophodnim za rad u nastavničkoj struci.
Princip cjeloživotnog učenja propisan je i Zakonom o obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj, koji se temelji na načelima cjeloživotnog učenja, racionalnog korištenja obrazovnih mogućnosti, relativne dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, autonomije kod izbora načina, sadržaja, forme, sredstava i metoda obrazovanja, uvažavanja različitosti i inkluzije, stručne i moralne odgovornosti djelatnika itd.
Odsjek za pedagogiju, povijest i filozofiju dijeli se u dvije katedre: Katedra za pedagogiju i Katedra za filozofiju i povijest.