metodika književnosti, metodika medijske kulture, regionalna i zavičajna književnost

Akademske godine 2005./2006. upisala poslijediplomski sveučilišni studij Književnost i kulturni identitet. Doktorski rad Recepcija slavonske književnosti u osnovnoškolskim udžbenicima (od 1. do 8. razreda) od 1970. do 2008. godine obranila 27. siječnja 2012. godine pred sljedećim povjerenstvom: prof. dr. sc. Ana Pintarić (članica povjerenstva, predsjednica povjerenstva), doc. dr. sc. Dubravka Smajić (članica povjerenstva) i izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija (članica povjerenstva, mentorica). Dana 16. ožujka 2012. godine izabrana u suradničko zvanje više asistentice i na radno mjesto više asistentice iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja teorija i povijest književnosti, znanstvena grana kroatistika. Dana 19. prosinca 2013. godine stekla zvanje docenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja teorija i povijest književnosti, znanstvena grana kroatistika. Znanstveno je zanimanje usmjereno metodici književnosti i metodici medijske kulture te zavičajne i regionalne književnosti. Suautorica je udžbenika hrvatskoga jezika za mlađu školsku dob od 2. do 4. razreda. Članica je projekta Erasmus K2 Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and apportunities (kratica projekta: P-EE). Projekt je trajao od 1. 10. 2016. do 31. 3. 2018. godine (18 mjeseci). Nositelj projekta za Hrvatsku: Pučko otvoreno učilište Koprivnica. Partner na projektu za Hrvatsku: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Kod projekta: 7E470F9E5337D292

Podatci o projektu dostupni su na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/education/erasmus-plus/national-agencies_en.htm

Edita Borić magistrirala je u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju biologija, grana mikrobiologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani iz interdisciplinarnih znanstvenih područja: znanstvenoga područja prirodnih znanosti, polja biologija i znanstvenoga područja društvenih znanosti, polja pedagogija. Dodatno se usavršavala za provođenje vanjskih audita visokoškolskih institucija. Završila je edukaciju za rad s djecom u Zagrebu koja se sastojala od četiri modula (Emocionalni razvoj i podrška, Djeca s posebnim potrebama, Terapeutska igra i Suradnja s roditeljima (2016. – 2017.)) te edukaciju Greenway winter school pri Sveučilištu u Pečuhu.

Više godina surađuje s Pedagoškim fakultetom Sveučilišta u Mariboru, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Trnavi, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Tuzli, Sveučilištem u Novom Sadu, Visokom školom Jözsefa Eötvösa u Baji itd.

Kao pozvana gostujuća profesorica sudjelovala je u projektu Involvement of visiting foreign expert and university teachers in the pedagogical process as a pillar of quality development process of internationalization of the University of Maribor (INOVUP).

Bila je voditeljica ili suradnica na više znanstveno-istraživačkih projekata, npr. Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit, Zaštita voda rezervata Kopački rit, Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje, Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji, Kompetencije u nastavi prirode i biologije, Usmjerenost nastave prirode i društva na razine postignuća učenika. Bila je voditeljica bilateralnoga projekta Slovenije i Hrvatske Kulturna baština u primarnom obrazovanju Slovenije i Hrvatske, kao i projekta NATURAVITA za izradu edukativnih programa i priručnika za edukaciju u šumi.

Predsjednica je i voditeljica Poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja pri FOOZOS-u. Zamjenica je predsjednika i voditeljica Poslijediplomskoga sveučilišnog specijalističkog studija Održivo i kružno biogospodarstvo.

Glavna je urednica časopisa Život i škola. Predsjednica je ispitnih povjerenstava za polaganje stručnih ispita iz Prirode i društva za učitelje. Bila je prodekanica za nastavu na Učiteljskom fakultetu u Osijeku.

Stalni je sudski vještak za područje biologije i pedagogije.

Bila je potpredsjednica Znanstvenoga odbora međunarodnih znanstvenih kolokvija Mathematics and Children 2007., 2009., 2011. i 2013. godine te predsjednica Organizacijskog odbora 2015., 2017., 2019., 2021. i 2023. godine. Jedna je od urednica šest znanstvenih monografija Mathematics Teaching for the Future (2013), Higher Goals in Mathematics Education (2015), Mathematics Education as a Science and a Profession (2017), Towards New Perspectives on Mathematics Education (2019), Advances in Research on Teaching Mathematics (2022) i Effective Teaching and Learning of Mathematics Through Bridging Theory and Practice (2024). Od 2012. godine glavna je urednica Osječkoga matematičkog lista. Bila je prodekanica za poslovne odnose i međunarodnu suradnju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti od 2014. do 2018. godine. Bila je voditeljica Odsjeka za prirodne znanosti od 2006. do 2014. te od 2018. do 2023. godine. Od 2023. godine obnaša dužnost pročelnice Odsjeka za prirodne znanosti.

Članica je Geometrijskoga seminara na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu, Hrvatskoga društva za geometriju i grafiku, Hrvatskoga matematičkog društva i Udruge matematičara Osijek. Recenzentica je časopisa Mathematical Reviews. Objavila je 60 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom te izlagala na 30 međunarodnih znanstvenih skupova. Drži predavanja iz kolegija Metodika matematike II i Matematika i nadareni učenici na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti te Elementarna geometrija i Konstruktivna i analitička geometrija na Fakultetu primijenjene matematike i informatike. U zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju izabrana je 2022. godine.

Ivana Đurđević Babić nositeljica je sljedećih kolegija na integriranom prijediplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Učiteljski studij: Informatika u obrazovanju, Internet u odgoju i obrazovanju, Metodika nastavnog predmeta Informatika, Web programiranje, Programski jezik Logo te Računalo u odmoru i razonodi. Akademske godine 2024./2025. nositeljica je i na kolegijima Augmentativna stvarnost u edukacijskoj rehabilitaciji koji se izvodi na prijediplomskom sveučilišnom studiju Edukacijska rehabilitacija te Digitalni alati u inkluzivnom obrazovanju koji se izvodi na sveučilišnom prijediplomskom studiju Logopedija. Bila je nositeljica kolegija Informatička pismenost koji se izvodi na izvanrednom sveučilišnom preddiplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te kolegija Oblikovanje teksta, Uvod u računarstvo, algoritmi i strukture podataka te Računalne baze podataka koji se izvode na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Učiteljski studij. Aktivno sudjeluje kao izlagačica na međunarodnim i domaćim znanstvenim konferencijama te je bila recenzentica stručnih i znanstvenih članaka. Uže su područje njezina znanstvenog interesa metode umjetne inteligencije, neuronske mreže i njihova primjena te upotreba informacijske tehnologije i interneta u obrazovanju i ostalim segmentima života.

Od 2015. do 2019. godine obnašala je dužnost predsjednice Katedre za matematiku i informatiku u sastavu Odjela za prirodne znanosti, a osnivanjem Katedre za informaciju, komunikaciju i tehniku na Odsjeku za prirodne znanosti u listopadu 2017. godine obnaša dužnost predsjednice ove katedre na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Obnašala je i dužnost predsjednice Povjerenstva za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete (mandatno razdoblje od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2022. godine), a trenutno obnaša i dužnost predsjednice Odbora za završne i diplomske radove na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u mandatnom razdoblju od 2022. do 2026. godine.

Goran Kujundžić rođen je u Subotici 1976. godine. Diplomirao je 2003. grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na istoj je akademiji 2014. godine stekao zvanje doktora umjetnosti završivši poslijediplomski doktorski studij slikarstva. Bio je zaposlen kao nastavnik Likovne kulture u osnovnoj školi te u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna kao nastavnik stručnih predmeta.

Trenutno je zaposlen na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u zvanju redovitoga profesora. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Ilustrirao je nekoliko knjiga za djecu osječkih autorica.

Dr. sc. Lidija Bakota, izv. prof., zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorat znanosti stekla je 2010. godine obranivši doktorski rad Komunikacijski model govornih vježbi u osnovnoj školi na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. godine u zvanju je docentice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti – kroatistika na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osim znanstvenoga rada, suradnica je i u pisanju udžbenika hrvatskoga jezika za mlađu školsku dob. Bila je članica projekta Erasmus K2 Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and apportunities (kratica projekta: P-EE, kod projekta: 7E470F9E5337D292. Podatci o projektu dostupni su na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/education/erasmus-plus/national-agencies_en.htm) od 1. 10. 2016. do 31. 3. 2018. (18 mjeseci). Nositelj je projekta za Hrvatsku bilo Pučko otvoreno učilište Koprivnica, a Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku bio je partner na projektu za Hrvatsku. Suradnici na projektu bili su Spoleczna Akademia Nauk (Poljska, www.san.edu.pl), Infor Elea (Italija, www.inforelea.academy), Slovo 21 (Češka, www.slovo21.cz), MBM Training and Development Center lTD (Velika Britanija, www.mbmtraining.uk) i Vlnius „Židinio“ (Litva, www.zidinio.vilnius.Im.It).

Projekt je nastao iz potrebe usklađivanja obrazovnoga sustava i tržišta rada. Temeljni je cilj projekta kreiranje inovativnoga kurikuluma za obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika obrazovnih ustanova s ciljem povećanja njihovih kompetencija za rad s migrantima, azilantima i Romima kao sekundarnim ciljnim grupama. Kao članica projekta sudjelovala je u izradi kurikula usmjerenoga na osposobljavanje polaznika za inovativno zanimanje Stručnjak za koordinaciju obrazovanja i zapošljavanja. Sudjelovala je u izradi četiriju kurikula: Modul 1. Andragoški modeli poučavanja (Expert for coordination of education and employment); Modul 2. Moderne komunikacijske tehnologije (Modern communication technology); Modul 3. Upravljanje ljudskim potencijalima: istraživanje, analiza, planiranje i realizacija (Human Resources Management: research, analysis, planning and implementation); Modul 4. Međukulturalne kompetencije (Cross cultural competence). Po završetku navednoga programa polaznici će stečenim zvanjem doprinijeti uključivanju spomenutih sekundarnih ciljnih grupa u procese obrazovanja i zapošljavanja u sredini u kojoj žive. Kao članica projekta izradila je u suautorstvu brošuru Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and opportunities.

Dr. sc. Tijana Borovac, izv. prof., osnovnu i srednju školu (Jezična gimnazija) završila je u Osijeku. Godine 2002. diplomirala je na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku stekavši zvanje odgojiteljice predškolske djece. Tijekom školovanja 2000. godine dobila je Rektorovu nagrada za izniman uspjeh na studiju. Godine 2004. diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (smjer marketing management) stekavši zvanje diplomirane ekonomistice. Doktorirala je iz područja društvenih znanosti, polja pedagogije obranom rada Socijalna interakcija djece u dobno mješovitim skupinama ustanova ranoga i predškolskoga odgoja na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije, smjer Rani odgoj i obrazovanje u obiteljskom i institucionalnom okruženju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zaposlena je od 2007. godine na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Izvodi nastavu na prijediplomskom i diplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz područja integriranoga kurikuluma, vođenja, akcijskih istraživanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Sudjelovala je u više stručnih i znanstveno-istraživačkih projekta (koje su novčano potpomogli projekt HRZZ-ECLAT, Adris, UNICEF) uvijek nastojeći istražiti perspektivu djece rane i predškolske dobi. Autorica je stručnih i znanstvenih radova iz područja ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja usmjerenih izobrazbi budućih odgojitelja, njihovu profesionalnom razvoju, izvršnim funkcijama djece, igri i dr. Autorica je i suautorica triju poglavlja u prvom hrvatskom udžbeniku iz područja rane i predškolske pedagogije Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama iz RPOO-a (EECERA, OMEP) te bila članica više znanstvenih, programskih i organizacijskih odbora. Predsjednica je Programskoga i članica Organizacijskoga odbora 1. i 2. međunarodne znanstveno-stručne konferencije KOMPAS – Kompetentni sustavi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju na FOOZOS-u 2022. i 2024. u Osijeku.

Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala ju je 2020. godine predsjednicom Ispitnoga povjerenstva za polaganje stručnih ispita za odgojitelje u dječjim vrtićima.

Lidija Nikolić je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 1996. godine stekla diplomu profesorice glazbene kulture. Godine 2016. obranila je doktorski rad na Sveučilišnom poslijediplomskom studiju Znanost o glazbenoj umjetnosti – modul Glazbena pedagogija na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Od 1996. godine nastavnica je glazbe na studijima za buduće učitelje primarnoga obrazovanja i odgojitelje predškolske djece pri Pedagoškom fakultetu, a danas pri Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredne profesorice. Nastavni predmeti koje je izvodila ili još izvodi jesu Sviranje, Zbor, Pjevanje i sviranje, Teorija glazbe, Glazbena kultura, Metodika glazbene kulture, Glazbena slušaonica, Glazbena kultura s metodikom, Dječje glazbeno stvaralaštvo, Glazba s praktikumom, Glazba u integriranom kurikulu, Poznavanje glazbenoga jezika. Autorica je pozitivno recenziranih i usvojenih nastavnih programa obveznih glazbenih predmeta na učiteljskom studiju 1998., 2003. i 2005. godine te 2002. i 2005. godine na studiju predškolskoga odogoja.

Izlaže radove na međunarodnim znanstvenim skupovima iz područja glazbene pedagogije te objavljuje znanstvene radove u Hrvatskoj i inozemstvu.

vsvalina@foozos.hr

vesna.svalina@gmail.com

Dr. sc. Vesna Svalina (1968.) izvanredna je profesorica iz područja glazbene pedagogije i predsjednica Katedre za glazbenu umjetnost na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1991.), a magisterij iz glazbene pedagogije stekla je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (2009.). Doktorirala je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2013.) iz područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti.

Znanstvene radove objavljuje u časopisima, odnosno u zbornicima s domaćih i međunarodnih skupova. Autorica je dviju knjiga iz područja glazbene pedagogije, objavila je više od četrdeset znanstvenih radova te je sudjelovala na više desetaka domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova (Cambridge (UK), Pariz (Francuska), Rostock (Njemačka), Cetinje (Crna Gora), Ljubljana, Ruše (Slovenija), Beograd, Kragujevac (Srbija), Dubrovnik, Osijek, Pula, Split, Zadar, Zagreb (Hrvatska)). Vodila je znanstveno-istraživačke projekte i surađivala na bilateralnom projektu o glazbenoj i likovnoj darovitosti.

Aktivno je sudjelovala u organizaciji međunarodnih konferencija, uključujući 6. Međunarodni simpozij glazbenih pedagoga i Prvu međunarodnu konferenciju Kreativni pristupi učenju i poučavanju – CALT. Također je članica uredništva nekoliko međunarodnih časopisa. Od 2015. do 2018. godine bila je izvršna urednica časopisa Život i škola, a od 2021. godine članica je uredništva časopisa SN Social Sciences, International Journal of Psychological and Brain Sciences i Journal for the Interdisciplinary Art and Education.

Uz znanstveni rad, ostvarila je zapažene rezultate u umjetničkom djelovanju sa zborovima, s kojima je nastupala u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska). Dobitnica je brojnih državnih i međunarodnih nagrada, uključujući posebna priznanja za najbolju izvedbu obvezne skladbe i dirigentski nastup.

Ana Popović rođena je 5. ožujka 1984. godine u Zagrebu. Maturirala je na III. gimnaziji u Osijeku, Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku (smjer glazbenik – teoretičar) i Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (smjer glazbenik – trombonist). Diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Nakon završetka studija radila je u struci kao nastavnica različitih glazbenih predmeta u osnovnim, srednjim i glazbenim školama (povijest glazbe, glazbeni oblici, solfeggio, harmonija, zbor, klavir, glazbena umjetnost i glazbena kultura). Od 2017. godine zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sudjeluje u nastavi različitih glazbenih kolegija na integriranom prijediplomskom i diplomskom sveučilišnom Učiteljskom studiju te redovnom i izvanrednom Sveučilišnom prijediplomskom i diplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Doktorirala je 2022. godine na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kulturologija, smjer Kultura, umjetnost i književnost u europskome kontekstu na Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s temom Glazbeni krajolik Osijeka i regije pod mentorstvom prof. dr. sc. Laure Šakaje.

Redovito objavljuje znanstvene, stručne i popularne radove, kao i glazbene kritike, a aktivno nastupa i kao trombonistica u različitim glazbenim sastavima (orkestar, big band). Aktivno sudjeluje na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Članica je Hrvatskoga muzikološkog društva; bavi se i obrazovanjem odraslih.

Ida Somolanji Tokić rođena je 5. veljače 1985. godine u Požegi. Osnovnu i srednju školu završila je u Osijeku. Diplomirala je 2007. na Filozofskom fakultetu u Osijeku pedagogiju i hrvatski jezik i književnost. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2018. godine s temom Kurikulumske poveznice tijekom prijelaza djeteta iz dječjeg vrtića u osnovnu školu pod mentorstvom prof. dr. sc. Edite Slunjski.

Radila je u osnovnoj školi, a od 2008. godine zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Trenutno je u zvanju docentice. Članica je Odsjeka za društvene znanosti te Centra za metodike i stručnu praksu. Koordinira izvođenje metodičkih vježbi u dječjim vrtićima i stručne prakse za prijediplomski i diplomski sveučilišni studij Rano i predškolski odgoj i obrazovanje.

Izvodi nastavu iz rane i predškolske pedagogije, integriranoga kurikula, projektnoga pristupa učenju te akcijskih istraživanja.

Znanstveni interes usmjerila je integriranom kurikulu, profesionalnom razvoju, dječjoj igri te odgojno-obrazovnim prijelazima nastojeći svojim istraživačkim i nastavnim djelovanjem podržavati suvremene spoznaje i razvijati pedagogijske inovacije prilagođene hrvatskom odgojno-obrazovnom kontekstu. Autorica je znanstvenih i stručnih radova iz navedenih područja, kao i dvaju poglavlja u prvom hrvatskom udžbeniku iz rane i predškolske pedagogije.

Aktivno sudjeluje na pozvanim predavanjima na stručnim i znanstvenim konferencijama te ih i održava. U povjerenstvima je domaćih i stranih konferencija. Jedna je od idejnih začetnica međunarodne konferencije Kompetentni sustavi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (KOMPAS). Recenzentica je u domaćim i inozemnim časopisima.

Članica je radnih skupina među kojima ističe Povjerenstvo za izradu prijedloga standarda kvalifikacija na razinama visokog obrazovanja. Od sudjelovanja na projektima ističe Unaprjeđivanje inkluzivnosti inicijalnog obrazovanja odgojitelja djece rane i predškolske dobi (UFZG i UNICEF).

Predsjednica je Ispitnoga povjerenstva za polaganje stručnih ispita za pripravnike stručne suradnike pedagoge u dječjim vrtićima te za pripravnike odgojitelje u dječjim vrtićima.

Članica je Hrvatskoga pedagogijskog društva, OMEP-a Hrvatska, Hrvatskoga udruženja za obrazovna istraživanja, Profesionalne zajednice učenja ENNEA te udruge Alumni FFOS.

Dražen Rastovski rođen je u Osijeku 8. travnja 1970. godine. U rodnom je gradu završio osnovnu i srednju školu. Hrvatski je državljanin. Diplomirao je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu 1998. godine i stekao zvanje profesora fizičke kulture s dodatnim usmjerenjem - sportovi na vodi. Od 1999. godine radi na Gradskom bazenu u Osijeku gdje pokreće i izvodi školu plivanja  s djecom svih uzrasta. Na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku od 2001. godine radi kao vanjski suradnik, a od 2003. godine stalno je zaposlen kao predavač za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. U okviru djelovanja na Visokoj učiteljskoj školi vodi metodičke vježbe iz predmeta Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, vodi kolegij Kineziološka kultura, a 2003. godine uvodi izborni kolegij Plivanje za koji je u potpunosti izradio plan i program; usporedno radi na izradi programa po bolonjskom procesu, i to za petogodišnji učiteljski studij i za predškolski stručni studij. Akademske godine 2007./2008. uvodi novi kolegij Kineziološki praktikum za koji je iste godine postavio svoja predavanja na mrežnoj stranici Fakulteta. Godine 2004. dobitnik je Godišnje nagrade Hrvatske udruge sportske rekreacije za doprinos u obuci neplivača u Republici Hrvatskoj. Iste je godine odlukom Ministarstva Republike Hrvatske imenovan članom  povjerenstva za izradu plana programskih aktivnosti i provedbu obuke plivanja. Od studenoga 2008. godine potpredsjednik je Udruge kineziologa grada Osijeka. Od akademske godine 2017./2018. radi i na smjeru Kineziologija gdje drži nastavu iz kolegija Plivanje te rekreacije.

CroRIS - Dražen Rastovski

CroRIS - Daria Župan Tadijanov

teorija i povijest književnosti

Mirta Bijuković Maršić (Osijek, 1981.) viša je predavačica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku godine 2004. diplomirala je povijest i hrvatski jezik i književnost. Od 2004. do 2007. radila je kao učiteljica hrvatskoga jezika i povijesti u Osnovnoj školi Josipa Antuna Ćolnića u Đakovu, u Osnovnoj školi Jagode Truhelke u Osijeku te u II. gimnaziji u Osijeku. Od siječnja 2007. do 2010. radila je u suradničkom zvanju i radnom mjestu asistenta na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2010. do 2017. zaposlena je na radnom mjestu asistenta na Odjelu za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od rujna 2004. do prosinca 2005. godine sudjelovala je u projektu Nova škola Nansen Dijalog Centra Osijek i Zavoda za školstvo RH – podružnica Osijek. Od siječnja do lipnja 2009. godine boravila je kao stipendistica Junior Faculty Development Programa na University of California (Berkeley, SAD).

Članica je Matice hrvatske, Society for the Study of the Short Story i Institute of Slavic, East European and Eurasian Studies.

Željko Gregorović je diplomirao 2006. godine matematiku i informatiku na Odjelu za matematiku u Osijeku na temu 0–1 matematičko programiranje i primjene. Dobitnik je Rektorove nagrade. Od 2007. godine radi na Učiteljskom fakultetu, danas Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Sudjelovao je na više stručnih i znanstvenih skupova te je suautor nekoliko stručnih radova.

Drži nastavu iz kolegija Metodika matematike 2, Matematika u igri i razonodi, Oblikovanje teksta i Računalni alati za nastavuna Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom Učiteljskom studiju u Osijeku. Također drži nastavu iz kolegija Matematička kultura i komunikacija i Matematika u igri i razonodi na redovitom i izvanrednom sveučilišnom preddiplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Diana Moslavac Bičvić rođena je 1983. godine u Osijeku. Diplomirala je 2007. godine na Odjelu za matematiku pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s temom Bayesovska statistika te stekla zvanje diplomirane profesorice matematike i informatike. Nakon završenoga fakulteta radila je u OŠ „August Šenoa” u Osijeku kao nastavnica matematike i informatike.

Od studenoga 2008. godine zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti (tadašnji Učiteljski fakultet), najprije kao asistentica, a potom kao predavačica te od 2022. godine kao viša predavačica. Redovito sudjeluje s izlaganjima na međunarodnim znanstvenim skupovima, objavljuje znanstvene i stručne radove te sudjeluje u radu organizacijskih i programskih odbora međunarodnih znanstvenih skupova. U svrhu popularizacije matematike redovito organizira radionice u sklopu Festivala znanosti i Večeri matematike.

Bila je suradnica na dva znanstvena projekta koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a sudjeluje u realizaciji institucionalnih projekata.

Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti izvodi nastavu na kolegijima Elementarna matematika, Matematika, Metodika matematike I, Metodika matematike II, Statistika i Matematika i nadareni učenici na Sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom sveučilišnom Učiteljskom studiju, na kolegijima Uvod u statistiku i Funkcionalna matematika na Sveučilišnom prijediplomskom studiju Edukacijska rehabilitacija, na kolegiju Uvod u statistiku na Izvanrednom sveučilišnom prijediplomskom studiju Edukacijska rehabilitacija te nastavu na kolegiju Funkcionalne matematičke sposobnosti i vještine na Sveučilišnom prijediplomskom studiju Logopedija.

Niz godina radi kao suvoditeljica Male matematičke škole, izvanškolske aktivnosti za učenike četvrtih razreda osnovne škole s posebnim interesom za matematiku, koja se izvodi na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.