Katedra za filozofiju i povijest osnovana je 2017. godine te djeluje u okviru Odsjeka za pedagogiju, povijest i filozofiju. Članovi Katedre izvode nastavu filozofije i povijesti u okviru više različitih kolegija na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom Učiteljskom studiju, sveučilišnom preddiplomskom studija Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, sveučilišnom diplomskom studiju Ranoga i predškolskog odgoja.
U organizaciji članova Katedre pokrenuti su 2017. Osječki dani bioetike, međunarodnu znanstvenu konferenciju s ciljem promoviranja i širenja bioetičkih ideja. Do sada su održane tri konferencije na kojima je sudjelovalo preko 130 znanstvenika iz Hrvatske, Velike Britanije, Grčke, Češke, Kanade, Indije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. U svega tri godine, Osječki dani bioetike prometnuli su se u vodeću bioetičku manifestaciju u istočnom dijelu Hrvatske.
U studenom 2018. godine na inicijativu predsjednika Katedre doc. dr. sc. Ivice Kelam na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti osnovana je nova osječka jedinica UNESCO-ve Katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi) te je tim činom bioetika dobila veliko priznanje i vidljivost u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Članovi Katedre aktivno su uključeni u rad osječke jedinice UNESCO-ve Katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi) budući da je doc. dr. sc. Ivica Kelam imenovan voditeljem osječke jedinice, a prof. dr. sc. Damir Matanović članom.
Članovi Katedre pokrenuli su i uređuju Pannonianu: časopis za humanističke znanosti. Prof. dr. sc. Damir Matanović je glavni urednik, dr. sc. Pavao Nujić tehnički urednik, a doc. dr. sc. Ivica Kelam član uredništva. Pannoniana izlazi dva puta godišnje i objavljuje radove koji doprinose spoznajama iz humanističkih znanosti, ali i one koji imaju interdisciplinaran i multidisciplinaran karakter.
Predsjednik Katedre:
dr. sc. Ivica Kelam, izv. prof.
Ime i prezime | dr. sc. Ivica Kelam, izv. prof. |
Zvanje | Izvanredni profesor |
e-adresa | ikelam@foozos.hr |
Broj ureda | 23 |
Istraživački interesi | bioetika, etika, filozofija |
Dr. sc. Ivica Kelam, izv. prof., rođen je 1976. godine. Predsjednik je Katedre za filozofiju i povijest na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, voditelj Centra za integrativnu bioetiku pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelj Osječke jedinice UNESCO-ove katedre za bioetiku (Sveučilište u Haifi). Predaje filozofiju odgoja i obrazovanja i bioetiku. Područja interesa: etika, filozofija odgoja, etički aspekti biotehnologije, međunarodnih trgovinskih ugovora i zaštite okoliša. Sudjelovao na više od 30 međunarodnih i domaćih konferencija te je objavio više od 20 znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. Godine 2015. objavio je knjigu Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem. | |
Popis publikacija (poveznica na CroRIS) | CroRIS - Ivica Kelam |
Članovi Katedre:
prof. dr. sc. Damir Matanović, u trajnom izboru
Ime i prezime | prof. dr. sc. Damir Matanović, u trajnom izboru |
Zvanje | Redoviti profesor u trajnom izboru |
e-adresa | dmatanovic@foozos.hr |
Broj ureda | 27 |
Istraživački interesi | nacionalna povijest |
Prof. dr. sc. Damir Matanović, u trajnom izboru, rođen je 25. srpnja 1970. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. godine dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskoga rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je Fakultetu 2003. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorski rad pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753. - 1848. Ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokoga školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima (danas Fakultet hrvatskih studija) Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji u Mađarskoj držao je kao vanjski suradnik povijesne kolegije. Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb. Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji 2003. godine izabran u zvanje višega asistenta, dok je odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti 2004. godine izabran u zvanje znanstvenoga suradnika. Odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti - polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik te je odlukom Fakultetskoga vijeća Učiteljskoga fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest. Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zaposlen je od 15. travnja 2008. godine. Od akademske godine 2013./2014. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske godine 2014./2015. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. |
|
Popis publikacija (poveznica na CroRIS) | CroRIS - Damir Matanović |
dr. sc. Pavao Nujić, viši asistent
Ime i prezime | dr. sc. Pavao Nujić, viši asistent |
Zvanje | Viši asistent |
e-adresa | pnujic@foozos.hr |
Broj ureda | 57 |
Istraživački interesi | povijest Slavonije i Srijema u 18. i 19. stoljeću, zavičajna povijest, povijest odgoja i obrazovanja |
Pavao Nujić rođen je 1991. godine u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu (Opća gimnazija). Godine 2009. na Filozofskom fakultetu u Osijeku upisao je dvopredmetni studij povijesti i pedagogije. Za vrijeme studiranja dobio je Rektorovu nagradu i bio je glavni urednik studentskoga časopisa Essehist. Studij je završio 2014. godine uz priznanje summa cum laude. Boravio je kao Erasmus stipendist 2014. godine šest mjeseci na Institutu za povijest Karl Franzes Sveučilišta u Grazu, a 2015. godine jedan mjesec na Sveučilištu u Beču u okviru stručnoga i znanstvenoga usavršavanja. Poslijediplomski studij povijesti upisao je 2014. godine na Fakultetu hrvatskih studija (tada Hrvatski studiji) Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2020. obranio je doktorski rad Petrovaradinska krajiška pješačka pukovnija u 18. stoljeću pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Matanovića. Kao asistent iz područja humanističkih znanosti, polja povijesti na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku radi od 2015. godine, a od 2021. kao poslijedoktorand (viši asistent od 2022.). Sudjelovao je u izvođenju kolegija Hrvatska povijest, Zavičajna povijest, Povijest školstva, Religije svijeta i Kulturna povijest Hrvatske na Učiteljskom studiju, Zavičajna povijest, Povijest okoliša i Hrvatska nacionalna baština na studiju Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja i Povijesni razvoj inkluzije na studiju Edukacijske rehabilitacije. Na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izvodi nastavu kolegija Povijest tjelovježbe i sporta kao vanjski suradnik. Istraživački interes usmjeren je povijesti istočne Hrvatske u 18. i 19. stoljeću s naglaskom na Slavonsku vojnu krajinu i Osijek. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova i sudjelovao s izlaganjem na nizu znanstvenih i stručnih skupova. Bio je član programskoga ili organizacijskoga odbora na više međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Od 2018. godine asistent je urednik, a zatim tehnički i izvršni urednik humanističkoga časopisa Pannoniana koji izdaje Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. |
|
Popis publikacija (poveznica na CroRIS) | Pavao Nujić |