Centar za istraživanje nematerijalne kulturne baštine

Antonija Huljev rođena je u Osijeku 22. studenoga 1987. godine. Od 2013. godine asistentica je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje izvodi kolegije iz područja filologije i pedagogije. Od 2018. godine asistentica je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a od 2023. godine u znanstveno-nastavnom zvanju je docenta.

Područja njezina užeg znanstvenog i stručnog interesa jesu pedagogijska aksiologija i povijest hrvatske književnosti, a u širem smislu opća pedagogija i književnost. Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti i pedagogije završila je 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku te je stekla akademski naziv prvostupnice hrvatskoga jezika i književnost i prvostupnice pedagogije. Diplomski studij istoga usmjerenja završila je na istom fakultetu 2011. godine gdje stječe akademski naziv magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i magistre pedagogije. Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Kulturologija (smjer Umjetnost i književnost u kulturi) Doktorske škole društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završila je 2018. godine doktoriravši u interdisciplinarnom području znanosti (Interdisciplinarne humanističke znanosti i Interdisciplinarne društvene znanosti).

Uredila je nekoliko zbornika i knjiga, objavila više znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovala na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavila tri autorske knjige. Članica je uredništva časopisa Vospitanie – Journal of Educational Sciences, Theory and Practice (Republika Sjeverna Makedonija) te časopisa Pannoniana (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek, Hrvatska).

Od 2009. do 2010. godine radila je kao studentica u knjižnici Elektrotehničkoga fakulteta u Osijeku. Od 2011. do 2012. godine radila je kao lektorica magazina Vojna povijest u izdanju Večernjega lista.

Članica je Školskoga odbora Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štarkˮ u Osijeku, Upravnoga vijeća Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije te Upravnoga vijeća Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Također, članica je Matice hrvatske te počasna članica i stručna suradnica Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Prof. dr. sc. Damir Matanović, u trajnom izboru, rođen je 25. srpnja 1970. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. godine dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskoga rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je Fakultetu 2003. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorski rad pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753. - 1848.

Ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokoga školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima (danas Fakultet hrvatskih studija) Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji u Mađarskoj držao je kao vanjski suradnik povijesne kolegije.

Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb.

Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji 2003. godine izabran u zvanje višega asistenta, dok je odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti 2004. godine izabran u zvanje znanstvenoga suradnika.

Odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti - polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik te je odlukom Fakultetskoga vijeća Učiteljskoga fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest.

Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zaposlen je od 15. travnja 2008. godine.

Od akademske godine 2013./2014. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske godine 2014./2015. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

hrvatski jezik, dijalektologija, komunikologija, sociolingvistika, medijska pismenost

Emina Berbić Kolar rođena je 1976. u Slavonskom Brodu. Godine 2000. završila je studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu pohađala poslijediplomski studij Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, smjer Jezikoslovlje. Magistrirala je 2006. s temom Posavski govori u 20. st. Naglasak na govore sela uz grad Slavonski Brod. Doktorirala je 2009. s temom Govori slavonskoga dijalekta brodskoga kraja. Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti zaposlena je od 1. prosinca 2008. godine.

Usavršavala se u zemlji i inozemstvu (Japan, Turska, Velika Britanija, Finska, Njemačka, Austrija, Norveška, Mađarska, Španjolska, Francuska, Australija).

U listopadu 2010. postala je prva profesorica hrvatskoga jezika na studijskom programu Hrvatskoga jezika na studiju Balkanskih jezika Sveučilišta u Trakiji. U Turskoj je radila dvije akademske godine.

Od 18. travnja 2011. do 30. rujna 2022. bila je prodekanica u trima mandatima. Dana 1. listopada 2022. godine izabrana je za dekanicu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Bila je voditeljicom sveučilišnoga doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja od 1. listopada 2020. do 15. listopada 2022. godine.

Na matičnom fakultetu izvodi nekoliko kolegija: Hrvatska narječja, Zavičajni idiom, Usmena i pisana komunikacija, Hrvatski jezik i komunikacija, Javni govor, Jezična kulturna baština, a na doktorskom studiju kolegije Humanističke baštinske teme u odgoju i obrazovanju te Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju.

Napisala je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Suautorica je šest knjiga: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno-jezičnom kontekstu, Sičanske riči, Leksikon slavonske narodne medicine, Disleksija i disgrafija: određenja, pristupi i smjernice, Od ideje do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja, Skokom do medijske pismenosti.

Članica je uredništva međunarodnih i domaćih časopisa: Evkonyv, Oral History, Insan Bilimleri Dergisi, Društvene i humanističke nauke, Danubis Noster, Educational Role of Language Journal, Život i škola i Panoniana.

Vjekoslav Galzina rođen je 21. kolovoza 1975. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu završio je u Sapcima i Garčinu, a maturirao je na Matematičkoj gimnaziji u Slavonskom Brodu. Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je diplomirao (2002.), magistrirao (2007.) te doktorirao (2011.). Od 2002. do 2004. godine bio je zaposlen u tvrtki Đuro Đaković Elektromont d.d. Slavonski Brod. Od 2004. do 2014. godine bio je zaposlen na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Od 2014. godine zaposlen je kao docent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Glavni je koordinator CEEPUS  mreže CIII-HR-1005 Educational Systems in Central Europe.

Sudjelovanje na projektima: 0152014 Ekspertni sustav izrade tehnologije pojedinačne proizvodnje MZOS RH. 52-1521781-2235 Razvoj ERP sustava za digitalno poduzeće. Suradnik na bilateralnom HR-SLO projektu Oblikovanje fleksibilnih proizvodnih sustava primjenom evolucijskog programiranja (2006./2007.). Kao tehnički ekspert radio je na projektu iz programa Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) – Component IIIc: Flexible manufacturing of customized spinal orthoses (OrtoFLEX) (IPA2007/HR/16IPO/001-040504) do rujna 2014. godine. Interreg V-A Hungary-Croatia Co-operation Programme 2014-2020 (Ref. HUHR/1601): RED FAITH  Restoring Ecological Diversity of Forests with Airborne Imaging Technologies od 2017. godine te kao tehnički suradnik na projektu koji je sufinancirala EU: Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place, (INEA/CEF/ICT/A2015/1153209) u 2018. godini.

msosic@foozos.hr

msosicfoozos@gmail.com

Marko Šošić diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru 2001. godine. Godine 2015. doktorirao je na Poslijediplomskom studiju slikarstva pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na temu San – slikanje sna po neposrednom promatranju.

Od 2001. godine neprekidno se bavi pedagoškim radom, najprije kao nastavnik stručnih likovnih predmeta u Tehničkoj školi u Vinkovcima, zatim kao nastavnik Grafičkoga dizajna te Crtanja i slikanja na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, gdje je tijekom deset godina djelovao i kao mentor na brojnim učeničkim projektima te kao voditelj ŽSV-a za likovnu umjetnost, višegodišnji član Državnoga povjerenstva za natjecanje iz područja likovne umjetnosti (LIK). Godine 2012. napredovao je u zvanje profesora mentora.

Od 2015. godine zaposlen je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti gdje predaje kolegije Likovna kultura, Likovna kultura u integriranom kurikulu, Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru, Vizualne komunikacije i dizajn, Zaštita i komunikacija likovne baštine u vrtiću, Dječji likovni rad i zajednica.

Godine 2023. napredovao je u zvanje izvanrednoga profesora.

Mentor je na brojnim studentskim radionicama, izložbama i projektima kao što primjerice AEXPO (Međunarodna izložba likovnih radova nastavnika učiteljskih fakulteta) i AEXPO futura (Međunarodna izložba likovnih radova studenata učiteljskih studija).

Autor je sveučilišnoga udžbenika Likovna kultura i likovne tehnike (2019).

Grafički je uredio brojna tiskanja i online izdanja Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Ostvario je dvadeset i četiri samostalne izložbe i više od četrdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

U svojem slikarstvu istražuje oniričke prostore sna i ljudskoga tijela kao znaka specifičnih psiholoških stanjâ pojedinca. Izražava se u tradicionalnom mediju štafelajne slike, kombinirajući suvremene motive pop-kulture i eksperimentalne materijale s onim tradicionalnim i izvjesnim.

Voditelj je Likovne radionice Dječjega doma Sv. Ana u Vinkovcima od 2017. godine.

www.markososic.com

Pavao Nujić rođen je 1991. godine u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu (Opća gimnazija). Godine 2009. na Filozofskom fakultetu u Osijeku upisao je dvopredmetni studij povijesti i pedagogije. Za vrijeme studiranja dobio je Rektorovu nagradu i bio je glavni urednik studentskoga časopisa Essehist. Studij je završio 2014. godine uz priznanje summa cum laude. Boravio je kao Erasmus stipendist 2014. godine šest mjeseci na Institutu za povijest Karl Franzes Sveučilišta u Grazu, a 2015. godine jedan mjesec na Sveučilištu u Beču u okviru stručnoga i znanstvenoga usavršavanja.

Poslijediplomski studij povijesti upisao je 2014. godine na Fakultetu hrvatskih studija (tada Hrvatski studiji) Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2020. obranio je doktorski rad Petrovaradinska krajiška pješačka pukovnija u 18. stoljeću pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Matanovića.

Kao asistent iz područja humanističkih znanosti, polja povijesti na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku radi od 2015. godine, a od 2021. kao poslijedoktorand (viši asistent od 2022.). Sudjelovao je u izvođenju kolegija Hrvatska povijest, Zavičajna povijest, Povijest školstva, Religije svijeta i Kulturna povijest Hrvatske na Učiteljskom studiju, Zavičajna povijest, Povijest okoliša i Hrvatska nacionalna baština na studiju Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja i Povijesni razvoj inkluzije na studiju Edukacijske rehabilitacije. Na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izvodi nastavu kolegija Povijest tjelovježbe i sporta kao vanjski suradnik.

Istraživački interes usmjeren je povijesti istočne Hrvatske u 18. i 19. stoljeću s naglaskom na Slavonsku vojnu krajinu i Osijek. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova i sudjelovao s izlaganjem na nizu znanstvenih i stručnih skupova. Bio je član programskoga ili organizacijskoga odbora na više međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Od 2018. godine asistent je urednik, a zatim tehnički i izvršni urednik humanističkoga časopisa Pannoniana koji izdaje Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

ivcev@foozos.hr

ivan.vcev@yahoo.com

Ivan Včev rođen je 25. siječnja 1994. godine u Osijeku. Osnovnu školu sv. Ane te Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti pohađao je u rodnom gradu. Na Sveučilištu u Zadru završio je dvopredmetni diplomski studij filozofije i anglistike.

Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti sudjeluje u izvedbi sljedećih kolegija: Filozofija odgoja i obrazovanja, Bioetika i Bioetika u edukacijskoj rehabilitaciji.

CroRIS - Ivan Včev

CroRIS - Tena Babić Sesar