Katedra za hrvatski jezik

suvremeni hrvatski jezik i njegovi funkcionalni stilovi, norma, sintaksa, povijest hrvatskoga jezika 19. i 20. stoljeća, dijalektologija

Životopis

Dr. sc. Dubravka Smajić, izv. prof., rođena je 1961. godine u Osijeku. Diplomirala je 1984. na osječkom Pedagoškom fakultetu hrvatski jezik i književnost. Od 1985. radila je na vježbaonici Pedagoškoga fakulteta u Osnovnoj školi Franje Krežme Osijek.

Od 1997. radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku na Učiteljskom studiju i na Studiju predškolskoga odgoja. Danas radi na istim studijima na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, gdje predaje kolegije Hrvatski jezik, Jezična kultura, Hrvatski jezik i komunikacija, Funkcionalni stilovi u jezičnoj komunikaciji i Javni govor.

Magistarski rad iz filologije Uskličnost i način njezina izražavanja u hrvatskom književnom jeziku obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001., a doktorski rad Gramatike Mirka Divkovića 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

U zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2020. godine. Predsjednica je Katedre za hrvatski jezik na Odsjeku za kroatistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

Bila je suradnica na znanstvenim projektima Dijete i učenje jezika i Hrvatski jezik kao sastavnica nacionalnoga identiteta dvojezičnih manjinskih zajednica (u okviru znanstvenoga programa Hrvatska filologija i prostori ruba) glavne istraživačice dr. sc. Irene Vodopija.

Članica je Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Od 2023. voditeljica je Odjela za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva. U okviru Odjela za hrvatski jezik osječkoga Ogranka Matice hrvatske više je godina redovito sudjelovala u informativnoj akciji Jezični telefon. Također je članica Organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Dijete i jezik danas (od 2001. godine do danas) te članica uredništva ili glavna urednica u prvih pet zbornika toga skupa. Članica je Uredničkoga vijeća časopisa Jezik od 2019.

U Osijeku je ustrojila sa suradnicama središte Europskoga konzorcija za certifikat o postignućima u suvremenim jezicima (ECL) za Republiku Hrvatsku te provodila ispite ECL-a iz hrvatskoga kao inoga jezika.

Održavala je predavanja na nastavničkim stručnim aktivima u Hrvatskoj i Mađarskoj, organizirala tečajeve o kulturi hrvatskoga jezika za studente osječkoga sveučilišta te imala izlaganja za javnost u okviru Dana hrvatskoga jezika.

Izlagala je na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

hrvatski jezik, dijalektologija, komunikologija, sociolingvistika, medijska pismenost

Emina Berbić Kolar rođena je 1976. u Slavonskom Brodu. Godine 2000. završila je studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu pohađala poslijediplomski studij Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, smjer Jezikoslovlje. Magistrirala je 2006. s temom Posavski govori u 20. st. Naglasak na govore sela uz grad Slavonski Brod. Doktorirala je 2009. s temom Govori slavonskoga dijalekta brodskoga kraja. Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti zaposlena je od 1. prosinca 2008. godine.

Usavršavala se u zemlji i inozemstvu (Japan, Turska, Velika Britanija, Finska, Njemačka, Austrija, Norveška, Mađarska, Španjolska, Francuska, Australija).

U listopadu 2010. postala je prva profesorica hrvatskoga jezika na studijskom programu Hrvatskoga jezika na studiju Balkanskih jezika Sveučilišta u Trakiji. U Turskoj je radila dvije akademske godine.

Od 18. travnja 2011. do 30. rujna 2022. bila je prodekanica u trima mandatima. Dana 1. listopada 2022. godine izabrana je za dekanicu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Bila je voditeljicom sveučilišnoga doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja od 1. listopada 2020. do 15. listopada 2022. godine.

Na matičnom fakultetu izvodi nekoliko kolegija: Hrvatska narječja, Zavičajni idiom, Usmena i pisana komunikacija, Hrvatski jezik i komunikacija, Javni govor, Jezična kulturna baština, a na doktorskom studiju kolegije Humanističke baštinske teme u odgoju i obrazovanju te Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju.

Napisala je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Suautorica je šest knjiga: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno-jezičnom kontekstu, Sičanske riči, Leksikon slavonske narodne medicine, Disleksija i disgrafija: određenja, pristupi i smjernice, Od ideje do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja, Skokom do medijske pismenosti.

Članica je uredništva međunarodnih i domaćih časopisa: Evkonyv, Oral History, Insan Bilimleri Dergisi, Društvene i humanističke nauke, Danubis Noster, Educational Role of Language Journal, Život i škola i Panoniana.

Jadranka Mlikota rođena je 15. srpnja 1974. godine u Osijeku gdje je završila osnovnu i srednju školu te Pedagoški fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1998.). Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2009.) s temom Sintaktičke mogućnosti izricanja namjere u suvremenom hrvatskom jeziku. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 2005. godine predavala je kolegije iz suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika na kroatističkom i germanističkom studiju. Od srpnja 2024. zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Znanstveno područje interesa usmjereno joj je sintaksi i semantici suvremenoga hrvatskoga jezika, jeziku druge polovice 19. stoljeća, prijelomu norme i normativnim odnosom zagrebačke i vukovske filološke škole, odrazima toga odnosa u jeziku književnih djela te hrvatsko-mađarskim filološkim prožimanjima

Kao suradnica, bila je uključena u znanstveno-istraživački projekt Jezik i stil zavičajne periodike (od 2005.), u dva institucijska znanstvena projekta Filozofskoga fakulteta u Osijeku: Mađarska sastavnica hrvatske gramatikografije u digitalnom okruženju (2022.) i Digitalizacija hrvatske gramatikografske i paremiološke građe (2023.), u dva međunarodna projekta: EFOP-3.4.3-16-2016-00022 QUALITAS  Minőségi felsőoktatási-fejlesztés Sopronban és Szombathelyen (QUALITAS Razvojne aktivnosti za kvalitetno visoko školstvo u Sopronu i Szombathelyu) i GIP-Projekt Na tragovima njemačkog jezika, književnosti i kulture na tlu Hrvatske (DAAD-Projektnr.: 57338369).

Trenutačno je suradnica na projektu Hrvatsko-mađarska pisana baština (uniri-iskusni-human-23-131) Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Bila je voditeljicom projekta Hrvatsko-mađarski jezikoslovni dodiri u drugoj polovici 19. stoljeća (UNIOS IZIP-2014-26). Autorica je znanstvene monografije Slavonska tkanica: jezik zavičajnika 19. stoljeća (2014.), suautorica znanstvene monografije Mađarska sastavnica hrvatske gramatikografije 19. stoljeća (2021.) i suautorica stručne knjige Hrvatski jezični savjeti (2014.). Sudjelovala  je na više od četrdeset znanstvenih skupova te objavila šezdesetak znanstvenih i stručnih radova.

Stručno je djelovala i kao članica uredništava, članica stručnih društava i organizacija te kao recenzentica. Od 2005. do 2010. godine bila je članicom Jezičnoga odjela Matice hrvatske Ogranka Osijek, a od 2015. do 2019. godine i članicom Nadzornoga odbora Matice hrvatske Ogranka Osijek. Članicom je Hrvatskoga filološkoga društva. Recenzirala je radove za domaće i strane jezikoslovne časopise i kroatističke znanstvene publikacije iz područja svojega znanstvenoga interesa. Urednica je četiriju kroatističkih izdanja.

CroRIS - Tena Babić Sesar