Odsjek za kroatistiku

usvajanje prvoga jezika, razvoj diskursa u djece predškolske i školske dobi, razvoj rane pismenosti, ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom

Ivana Trtanj - CroRIS

hrvatski jezik, dijalektologija, komunikologija, sociolingvistika, medijska pismenost

Emina Berbić Kolar rođena je 1976. u Slavonskom Brodu. Godine 2000. završila je studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu pohađala poslijediplomski studij Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, smjer Jezikoslovlje. Magistrirala je 2006. s temom Posavski govori u 20. st. Naglasak na govore sela uz grad Slavonski Brod. Doktorirala je 2009. s temom Govori slavonskoga dijalekta brodskoga kraja. Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti zaposlena je od 1. prosinca 2008. godine.

Usavršavala se u zemlji i inozemstvu (Japan, Turska, Velika Britanija, Finska, Njemačka, Austrija, Norveška, Mađarska, Španjolska, Francuska, Australija).

U listopadu 2010. postala je prva profesorica hrvatskoga jezika na studijskom programu Hrvatskoga jezika na studiju Balkanskih jezika Sveučilišta u Trakiji. U Turskoj je radila dvije akademske godine.

Od 18. travnja 2011. do 30. rujna 2022. bila je prodekanica u trima mandatima. Dana 1. listopada 2022. godine izabrana je za dekanicu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Bila je voditeljicom sveučilišnoga doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja od 1. listopada 2020. do 15. listopada 2022. godine.

Na matičnom fakultetu izvodi nekoliko kolegija: Hrvatska narječja, Zavičajni idiom, Usmena i pisana komunikacija, Hrvatski jezik i komunikacija, Javni govor, Jezična kulturna baština, a na doktorskom studiju kolegije Humanističke baštinske teme u odgoju i obrazovanju te Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju.

Napisala je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Suautorica je šest knjiga: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno-jezičnom kontekstu, Sičanske riči, Leksikon slavonske narodne medicine, Disleksija i disgrafija: određenja, pristupi i smjernice, Od ideje do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja, Skokom do medijske pismenosti.

Članica je uredništva međunarodnih i domaćih časopisa: Evkonyv, Oral History, Insan Bilimleri Dergisi, Društvene i humanističke nauke, Danubis Noster, Educational Role of Language Journal, Život i škola i Panoniana.

Dr. sc. Lidija Bakota, izv. prof., zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorat znanosti stekla je 2010. godine obranivši doktorski rad Komunikacijski model govornih vježbi u osnovnoj školi na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012. godine u zvanju je docentice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti – kroatistika na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osim znanstvenoga rada, suradnica je i u pisanju udžbenika hrvatskoga jezika za mlađu školsku dob. Bila je članica projekta Erasmus K2 Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and apportunities (kratica projekta: P-EE, kod projekta: 7E470F9E5337D292. Podatci o projektu dostupni su na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/education/erasmus-plus/national-agencies_en.htm) od 1. 10. 2016. do 31. 3. 2018. (18 mjeseci). Nositelj je projekta za Hrvatsku bilo Pučko otvoreno učilište Koprivnica, a Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku bio je partner na projektu za Hrvatsku. Suradnici na projektu bili su Spoleczna Akademia Nauk (Poljska, www.san.edu.pl), Infor Elea (Italija, www.inforelea.academy), Slovo 21 (Češka, www.slovo21.cz), MBM Training and Development Center lTD (Velika Britanija, www.mbmtraining.uk) i Vlnius „Židinio“ (Litva, www.zidinio.vilnius.Im.It).

Projekt je nastao iz potrebe usklađivanja obrazovnoga sustava i tržišta rada. Temeljni je cilj projekta kreiranje inovativnoga kurikuluma za obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika obrazovnih ustanova s ciljem povećanja njihovih kompetencija za rad s migrantima, azilantima i Romima kao sekundarnim ciljnim grupama. Kao članica projekta sudjelovala je u izradi kurikula usmjerenoga na osposobljavanje polaznika za inovativno zanimanje Stručnjak za koordinaciju obrazovanja i zapošljavanja. Sudjelovala je u izradi četiriju kurikula: Modul 1. Andragoški modeli poučavanja (Expert for coordination of education and employment); Modul 2. Moderne komunikacijske tehnologije (Modern communication technology); Modul 3. Upravljanje ljudskim potencijalima: istraživanje, analiza, planiranje i realizacija (Human Resources Management: research, analysis, planning and implementation); Modul 4. Međukulturalne kompetencije (Cross cultural competence). Po završetku navednoga programa polaznici će stečenim zvanjem doprinijeti uključivanju spomenutih sekundarnih ciljnih grupa u procese obrazovanja i zapošljavanja u sredini u kojoj žive. Kao članica projekta izradila je u suautorstvu brošuru Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and opportunities.

Ime i prezime

Gordana Lesinger

Zvanje

izv. prof. dr. sc.

e-pošta

glesinger@foozos.hr

Broj ureda

Istraživački interesi

mediji, komunikacija, odnosi s javnošću, interpersonalni odnosi na društvenim medijima

Životopis (do 300 riječi)

Gordana Lesinger rođena je 1977. godine u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju. Nakon srednjoškolskog obrazovanja, započela je studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, no obrazovanje je nastavila na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je diplomirala novinarstvo. Daljnje obrazovanje nastavila je poslijediplomskim specijalističkim studijem „Organizacija i menadžment“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera, stječući akademski stupanj univ.spec.oec. Godine 2016. doktorirala je komunikologiju na interdisciplinarnom studiju Sveučilišta u Osijeku i stekla naziv doktora znanosti. Trenutno je u zvanju izvanrednog profesora.

Kroz bogatu karijeru, stekla je opsežno iskustvo u javnim komunikacijama, odnosima s javnošću i medijima. Počela je raditi tijekom studija u marketinškoj agenciji Gradski izlog, a novinarsku karijeru započela je kao spikerica na Radio Osijeku. Kasnije se pridružila Hrvatskoj radioteleviziji, a potom Vladi Republike Hrvatske kao službenica za odnose s javnošću. Godine 2011. vodila je odnose s javnošću za Msan grupu na projektu eKupi.hr. Akademsku karijeru započela je 2012. godine kao asistentica na Odjelu za kulturologiju. Godine 2018. godine radila je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje je obnašala funkciju glasnogovornice i prodekanice za razvoj i poslovanje. Godine 2024. prelazi na Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.

Sudjelovala je u međunarodnim projektima poput „Creative Danube – places to see, places to bee“ te „Danube Culture Platform – Creative Spaces of the 21st Century“. Njeno znanstveno područje obuhvaća komunikologiju, medije i odnose s javnošću, te u posljednje vrijeme izučava utjecaj društvenih mrežna interpersonalne odnose te političku korektnost u javnom prostorua. Posvećena je promicanju komunikacijske pismenosti i razvijanju inovativnih pristupa u području odnosa s javnošću.

Objavila je brojne znanstvene radove i četiri knjige. Članica je Hrvatske udruge za odnose s javnošću i aktivno sudjeluje u zajednici kroz rad u školskim odborima i vijećima.

Popis publikacija (poveznica na CroRIS)

CroRIS – Ime i prezime (dodati hipervezu na ime i prezime, npr. Gordana Lesinger: https://www.croris.hr/osobe/profil/31397

metodika književnosti, metodika medijske kulture, regionalna i zavičajna književnost

Akademske godine 2005./2006. upisala poslijediplomski sveučilišni studij Književnost i kulturni identitet. Doktorski rad Recepcija slavonske književnosti u osnovnoškolskim udžbenicima (od 1. do 8. razreda) od 1970. do 2008. godine obranila 27. siječnja 2012. godine pred sljedećim povjerenstvom: prof. dr. sc. Ana Pintarić (članica povjerenstva, predsjednica povjerenstva), doc. dr. sc. Dubravka Smajić (članica povjerenstva) i izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija (članica povjerenstva, mentorica). Dana 16. ožujka 2012. godine izabrana u suradničko zvanje više asistentice i na radno mjesto više asistentice iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja teorija i povijest književnosti, znanstvena grana kroatistika. Dana 19. prosinca 2013. godine stekla zvanje docenta iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja teorija i povijest književnosti, znanstvena grana kroatistika. Znanstveno je zanimanje usmjereno metodici književnosti i metodici medijske kulture te zavičajne i regionalne književnosti. Suautorica je udžbenika hrvatskoga jezika za mlađu školsku dob od 2. do 4. razreda. Članica je projekta Erasmus K2 Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and apportunities (kratica projekta: P-EE). Projekt je trajao od 1. 10. 2016. do 31. 3. 2018. godine (18 mjeseci). Nositelj projekta za Hrvatsku: Pučko otvoreno učilište Koprivnica. Partner na projektu za Hrvatsku: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Kod projekta: 7E470F9E5337D292

Podatci o projektu dostupni su na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/education/erasmus-plus/national-agencies_en.htm

Jadranka Mlikota rođena je 15. srpnja 1974. godine u Osijeku gdje je završila osnovnu i srednju školu te Pedagoški fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (1998.). Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2009.) s temom Sintaktičke mogućnosti izricanja namjere u suvremenom hrvatskom jeziku. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 2005. godine predavala je kolegije iz suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika na kroatističkom i germanističkom studiju. Od srpnja 2024. zaposlena je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Znanstveno područje interesa usmjereno joj je sintaksi i semantici suvremenoga hrvatskoga jezika, jeziku druge polovice 19. stoljeća, prijelomu norme i normativnim odnosom zagrebačke i vukovske filološke škole, odrazima toga odnosa u jeziku književnih djela te hrvatsko-mađarskim filološkim prožimanjima

Kao suradnica, bila je uključena u znanstveno-istraživački projekt Jezik i stil zavičajne periodike (od 2005.), u dva institucijska znanstvena projekta Filozofskoga fakulteta u Osijeku: Mađarska sastavnica hrvatske gramatikografije u digitalnom okruženju (2022.) i Digitalizacija hrvatske gramatikografske i paremiološke građe (2023.), u dva međunarodna projekta: EFOP-3.4.3-16-2016-00022 QUALITAS  Minőségi felsőoktatási-fejlesztés Sopronban és Szombathelyen (QUALITAS Razvojne aktivnosti za kvalitetno visoko školstvo u Sopronu i Szombathelyu) i GIP-Projekt Na tragovima njemačkog jezika, književnosti i kulture na tlu Hrvatske (DAAD-Projektnr.: 57338369).

Trenutačno je suradnica na projektu Hrvatsko-mađarska pisana baština (uniri-iskusni-human-23-131) Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Bila je voditeljicom projekta Hrvatsko-mađarski jezikoslovni dodiri u drugoj polovici 19. stoljeća (UNIOS IZIP-2014-26). Autorica je znanstvene monografije Slavonska tkanica: jezik zavičajnika 19. stoljeća (2014.), suautorica znanstvene monografije Mađarska sastavnica hrvatske gramatikografije 19. stoljeća (2021.) i suautorica stručne knjige Hrvatski jezični savjeti (2014.). Sudjelovala  je na više od četrdeset znanstvenih skupova te objavila šezdesetak znanstvenih i stručnih radova.

Stručno je djelovala i kao članica uredništava, članica stručnih društava i organizacija te kao recenzentica. Od 2005. do 2010. godine bila je članicom Jezičnoga odjela Matice hrvatske Ogranka Osijek, a od 2015. do 2019. godine i članicom Nadzornoga odbora Matice hrvatske Ogranka Osijek. Članicom je Hrvatskoga filološkoga društva. Recenzirala je radove za domaće i strane jezikoslovne časopise i kroatističke znanstvene publikacije iz područja svojega znanstvenoga interesa. Urednica je četiriju kroatističkih izdanja.

suvremeni hrvatski jezik i njegovi funkcionalni stilovi, norma, sintaksa, povijest hrvatskoga jezika 19. i 20. stoljeća, dijalektologija

Životopis

Dr. sc. Dubravka Smajić, izv. prof., rođena je 1961. godine u Osijeku. Diplomirala je 1984. na osječkom Pedagoškom fakultetu hrvatski jezik i književnost. Od 1985. radila je na vježbaonici Pedagoškoga fakulteta u Osnovnoj školi Franje Krežme Osijek.

Od 1997. radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku na Učiteljskom studiju i na Studiju predškolskoga odgoja. Danas radi na istim studijima na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, gdje predaje kolegije Hrvatski jezik, Jezična kultura, Hrvatski jezik i komunikacija, Funkcionalni stilovi u jezičnoj komunikaciji i Javni govor.

Magistarski rad iz filologije Uskličnost i način njezina izražavanja u hrvatskom književnom jeziku obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001., a doktorski rad Gramatike Mirka Divkovića 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

U zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2020. godine. Predsjednica je Katedre za hrvatski jezik na Odsjeku za kroatistiku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

Bila je suradnica na znanstvenim projektima Dijete i učenje jezika i Hrvatski jezik kao sastavnica nacionalnoga identiteta dvojezičnih manjinskih zajednica (u okviru znanstvenoga programa Hrvatska filologija i prostori ruba) glavne istraživačice dr. sc. Irene Vodopija.

Članica je Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Od 2023. voditeljica je Odjela za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva. U okviru Odjela za hrvatski jezik osječkoga Ogranka Matice hrvatske više je godina redovito sudjelovala u informativnoj akciji Jezični telefon. Također je članica Organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Dijete i jezik danas (od 2001. godine do danas) te članica uredništva ili glavna urednica u prvih pet zbornika toga skupa. Članica je Uredničkoga vijeća časopisa Jezik od 2019.

U Osijeku je ustrojila sa suradnicama središte Europskoga konzorcija za certifikat o postignućima u suvremenim jezicima (ECL) za Republiku Hrvatsku te provodila ispite ECL-a iz hrvatskoga kao inoga jezika.

Održavala je predavanja na nastavničkim stručnim aktivima u Hrvatskoj i Mađarskoj, organizirala tečajeve o kulturi hrvatskoga jezika za studente osječkoga sveučilišta te imala izlaganja za javnost u okviru Dana hrvatskoga jezika.

Izlagala je na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dr. sc. Vedrana Živković Zebec, doc., rođena je 11. kolovoza 1982. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i opću gimnaziju završila je u Đakovu. Na studiju Hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirala je 2006. godine. Akademske godine 2006./2007. upisala je Poslijediplomski sveučilišni studij Književnost i kulturni identitet na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Doktorirala je 7. svibnja 2014. godine s temom Romani Ante Gardaša u kontekstu hrvatske dječje književnosti pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Pintarić.

Bila je zaposlena u osnovnim školama u Osječko-baranjskoj županiji kao profesorica hrvatskoga jezika i stručna suradnica knjižničarka. Od prosinca 2008. godine radila je kao asistentica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti (tada Učiteljski fakultet) u Osijeku. U listopadu 2014. izabrana je u zvanje više asistentice, a od 2019. je u zvanju docentice.

Na matičnom je fakultetu izvodila nastavu iz kolegija Dječja književnost, Medijska kultura, Dječja književnost s medijskom kulturom, Suvremeni pristup lektiri, Suvremeni mediji u nastavi književnosti, Biblija i književnosti, Metodika hrvatskoga jezika i Školske knjižnice.

Sudjelovala je u organizaciji znanstvenih skupova iz područja dječje književnosti i proučavanja dječjega jezika i kulture (Zlatni danci, Dijete i jezik danas, The Picturebook Between Fiction and Reality, Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju, CALT).

Redovito sudjeluje na domaćim i inozemnim znanstvenim konferencijama i objavljuje znanstvene radove u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima konferencija.

U svojstvu znanstvene suradnice sudjelovala je na GIP-projektu br. 57338369 Spuren deutscher Sprache, Literatur und Kultur in Kroatien – von den Anfängen bis in die Gegenwart (Tragovi njemačkoga jezika, književnosti i kulture na tlu Hrvatske – od početaka do današnjice).

Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.

U suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom u Osijeku neprekidno surađuje u provedbi aktivnosti u sklopu kampanje Čitaj mi!, prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja djeci od najranije dobi.

teorija i povijest književnosti

Mirta Bijuković Maršić (Osijek, 1981.) viša je predavačica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku godine 2004. diplomirala je povijest i hrvatski jezik i književnost. Od 2004. do 2007. radila je kao učiteljica hrvatskoga jezika i povijesti u Osnovnoj školi Josipa Antuna Ćolnića u Đakovu, u Osnovnoj školi Jagode Truhelke u Osijeku te u II. gimnaziji u Osijeku. Od siječnja 2007. do 2010. radila je u suradničkom zvanju i radnom mjestu asistenta na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2010. do 2017. zaposlena je na radnom mjestu asistenta na Odjelu za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od rujna 2004. do prosinca 2005. godine sudjelovala je u projektu Nova škola Nansen Dijalog Centra Osijek i Zavoda za školstvo RH – podružnica Osijek. Od siječnja do lipnja 2009. godine boravila je kao stipendistica Junior Faculty Development Programa na University of California (Berkeley, SAD).

Članica je Matice hrvatske, Society for the Study of the Short Story i Institute of Slavic, East European and Eurasian Studies.

CroRIS - Tena Babić Sesar