Povijest studija
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (kao pravni sljednik Učiteljskog fakulteta u Osijeku) obrazovao je naraštaje učitelja i odgojitelja koji su svoja znanja i vještine nastavili primjenjivati u svim razinama obrazovnoga sustava. Vizija i inicijativa prof. dr. sc. Emine Berić Kolar o pokretanju doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja te upis prvih doktoranada u akademskoj godini 2020./2021. ključna je razvojna aktivnost Fakulteta koja je omogućila stvaranje potpune akademske, obrazovne i znanstvene vertikale te otvaranje mogućnosti studentima za nadogradnju nakon završetka postojećih diplomskih programa.
Studij se izvodi u Interdisciplinarnom znanstvenom području, znanstvenom polju Obrazovnih znanosti i osmišljen je u skladu sa suvremenim obrazovnim i znanstvenim standardima koji, uzimajući u obzir interdisciplinarnost studija, doktorandima omogućuju razvoj kritičkog teorijskog pristupa i promišljanja, razumijevanja i primjene metodologije istraživanja te uvažavanja i primjene istraživačke etike kao i etičke znanstvene interpretacije koje povezuju i nadilaze granice znanstvenih područja.
Od akademske godine 2020./2021. do preuzimanja uloge Dekanice Fakulteta, voditeljica studija bila je prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, a od akademske godine 2022./2023. do danas funkciju voditeljice studija preuzela je prof. dr. sc. Edita Borić.
Program doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja do sada je ažuriran i izmijenjen jedanput, uvođenjem novih izbornih kolegija 2022. godine.
Do akademske godine 2025./2026. upisano je šest generacija studenata (sveukupno 131 doktorand), u nekoj od faza postupka stjecanja doktorata znanosti (ožujak 2026.) ukupno je 43 doktoranda, a studij su obranom doktorskog rada do sada završile dvije doktorandice.
Cilj, načela i ishodi učenja
Cilj je doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive znanosti doktorandima dati širu, interdisciplinarnu perspektivu pri odabiru tema iz polja obrazovnih znanosti uključivanjem eksperata iz ostalih područja znanosti. Kroz navedeno, doktorandi će razviti i razumijevanje složene problematike koja utječe na dinamiku obrazovne politike i svakodnevne prakse. Program također omogućuje i stjecanje kompetencija u području razumijevanja, razvoja i primjene modela i programa edukacije, ali i poticanje osobnog i profesionalnog razvoja uz suradnju sa studijskim savjetnikom i mentorom.
Program studija podrazumijeva postupke za ocjenjivanje koji mjere postignuća planiranog rezultata učenja i drugih programskih ciljeva kontinuiranim praćenjem i ocjenom aktivnosti doktoranada i mentora.
Ishodi učenja studija su sljedeći:
- Integrirati interdisciplinarna znanja te kritički vrednovati primjenu istih u području obrazovanja
- Razviti generičke vještine za kontinuirano napredovanje u istraživanju i razvoju novih ideja, metodologija i pristupa.
- Analizirati, interpretirati, kritički promišljati nove istraživačke probleme u području interdisciplinarnih/obrazovnih znanost.i
- Osmišljavati i promicati nove modele komunikacije i suradnje s različitim dionicima (cjeloživotnog) obrazovanja.
- Prosuđivati o kompleksnim temama u okvirima relevantne društvene, znanstvene i etičke odgovornosti i primjenjivati ih u vlastitim istraživanjima.
- Iskazati autonomiju, odgovornost i etičnost u postavljanju istraživačkih problema i pisanju znanstvenog rada
Kriteriji i postupak upisa u studij
Na doktorski studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja pravo upisa imaju pristupnici koji su prethodno završili:
a) integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij,
b) diplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
c) sveučilišne diplomske studije nastavničkih usmjerenja iz drugih područja znanosti,
d) diplomski studij na nastavničkom fakultetu prema ranijim programima koji je izjednačen s akademskim zvanjima stečenim prema novom studijskom programu,
e) ovaj je doktorski studij otvoren također i za upis svih drugih stručnjaka koji su završili nenastavničke fakultete, ali su nakon studija stekli licencu za izvođenje nastave u osnovnim i srednjim školama te cjeloživotnom obrazovanju mladih i odraslih stjecanjem dodatnih pedagoških kompetencija za rad u osnovnim i srednjim školama te u području odgoja (program 60 ECTS bodova ili s tim izjednačeni programi).
Pristupnici koji nisu završili diplomske studije iz polja obrazovnih znanosti mogu se upisati na doktorski studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja uz uvjet prethodnog polaganja razlikovnih ispita. Povjerenstvo za upis na doktorski studij usporedit će studijske programe pristupnika i donijeti odluku o sadržaju, broju i načinu polaganja razlikovnih ispita.
Na sve prethodno navedene kategorije pristupnika odnose se i sljedeći dodatni uvjeti za upis na doktorski studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja:
● prosjek ocjena ostvaren na diplomskom studiju: minimalan prosjek 3,50 i/ili 2 preporuke
sveučilišnih nastavnika,
● poznavanje engleskog ili drugog svjetskog jezika na razini B2 (priložiti službenu potvrdu),
● motivacija za znanstveno-istraživački rad (usmeni razgovor s kandidatom uz izrađen i usmeno prezentiran prednacrt istraživanja).
Pod jednakim uvjetima, prednost u rangiranju imaju kandidati s obzirom na:
● objavljene znanstvene ili stručne radove iz polja obrazovnih znanosti,
● radno iskustvo na znanstveno-istraživačkom projektu iz polja obrazovnih znanosti ili srodnih područja uz potvrdu voditelja projekta.
Pristupnici za upis na studij doktorski studij izabiru se razredbenim postupkom koji uključuje (kako je i prethodno naavedeno) uspjeh na prethodno završenom studiju, broj prethodno objavljenih znanstvenih i/ili stručnih radova, radno iskustvu na znanstvenim projektima koje financira MZO, Hrvatska zaklada za znanost, Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH ili međunarodnim znanstvenim projektima te ocjenu izrađenog i prezentiranog prednacrta istraživanja.
Struktura studija i obveze doktoranada
Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja traje tri godine (šest semestra). Tijekom prva dva semestra naglasak je na znanstveno-istraživačkim znanjima (metodologija i analiza podataka) koji se realiziraju u obveznim i izbornim kolegijima kroz pohađanje nastave i polaganje ispita, dok je tijekom trećeg i četvrtog semestra naglasak na specifičnim kompetencijama i praktičnim znanjima koje će studenti steći izbornim kolegijima te uz mentoriranje primijeniti na znanstveno-istraživački rad (prikaze rezultata istraživanja na konferencijama, objavom znanstvenih radova). Također, u pravilu, u četvrtom semestru će se pristupiti obrani nacrta doktorskoga rada, a tijekom posljednje godine naglasak je na samostalnoj izradi doktorskoga rada uz vodstvo mentora.
Raspodjela nastavnih i nenastavnih obveza je sljedeća:
- nastavne aktivnosti:
- ispunjavanjem zahtjeva obveznih kolegija (25 ECTS bodova),
- ispunjavanjem zahtjeva izbornih kolegija (12 ECTS bodova),
ukupno 36 ECTS bodova ili 30 %
- izvannastavne aktivnosti (rad na doktorskome radu, sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, istraživački rad…):
- bodovi za publikaciju vezanu uz temu doktorskog rada (8 ECTS bodova),
- individualni rad s mentorom (20 ECTS bodova),
- istraživački rad s mentorom (35 ECTS bodova),
- sudjelovanje s izlaganjem na znanstvenim skupovima: 3 domaća ili 1 međunarodna konferencija, radionice (60 ECTS bodova),
- priprema i javno predstavljanje doktorskoga nacrta (sinopsisa) (10 ECTS bodova),
- obrana doktorskog rada (10 ECTS bodova).
ukupno 144 ECTS bodova ili 70 %