Odsjek za pedagogiju, povijest i filozofiju

sdubovicki@gmail.com

Dr. sc. Snježana Dubovicki, izv. prof., rođena je 1984. godine u Osijeku. Godine 2007. diplomirala je pedagogiju i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Godine 2013. doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši temu Povezanost kurikuluma učiteljskoga studija i razvoja kreativnosti studenata. Godine 2015. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice, a 2020. u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice. Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku radi od 1. prosinca 2008. godine.  Sudjeluje u izvedbi nastave iz više pedagoško-didaktičkih i metodoloških kolegija. Objavila je sveučilišni udžbenik, četiri znanstvene monografije te brojne znanstvene i stručne radove. Izlagala je na brojnim međunarodnim znanstvenim i stručnim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu (Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Italija, Portugal, Mađarska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora).

Godine 2017. na studijskom putovanju u Ujedinjeno Kraljevstvo posjetila je osnovnoškolske i predškolske ustanove. U okviru programa CEEPUS akademske godine 2018./2019. bila je gostujuća profesorica dva tjedna na Filozofskom fakultetu u Tuzli (Bosna i Hercegovina) u okviru kojega je izvodila nastavu iz kolegija Didaktika studentima pedagogije, psihologije, razredne nastave i predškolskoga odgoja.

U okviru programa ERASMUS+ od 29. svibnja do 4. lipnja 2022. godine posjetila je Filozofski fakultet sv. Ćirila i Metoda u Skoplju u Sjevernoj Makedoniji. Svrha posjeta bilo je stručno usavršavanje iz područja pedagogije. Od 26. do 30. rujna 2022. godine posjetila je University of Pécs, Faculty of Cultural Science, Education and Regional Development. Svrha posjeta bilo je stručno usavršavanje iz područja pedagogije, didaktike i metodologije.

Od 2009. do 2014. godine bila je aktivno uključena u projekt Razvoj stvaralaštva u cjeloživotnoj edukaciji učitelja (245 - 1221170-1063). Od 2019. godine članica je radne skupine za unaprjeđenje programa cjeloživotnoga učenja za stjecanje nastavničkih kompetencija projekta UP.03.1.1.03.0056 Kompetencijski standardi nastavnika, pedagoga i mentora, voditeljice prof. dr. sc. Dijane Vican. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirala je edukaciju na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku s temom Igra u nastavi. Članica je radne skupine za analizu i pripremu kurikula za temu dobrobit djece u okviru dvogodišnjega projekta Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj (2018. - 2020.) Studijskoga centra socijalnog rada (Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, voditeljica: prof. dr. sc. Marina Ajduković) u suradnji s uredom UNICEF-a za Hrvatsku, Children's world: The International Survey of Children' s Well-Being (ISCWeB). Članica je Organizacijskog odbora međunarodnih znanstvenih konferencija Didaktički izazovi I, II i III, a predsjednica Programsko-organizacijskog odbora Didaktičkih izazova IV. U uredništvu je sljedećih časopisa: Croatian Journal of Education, International Journal for Education, Research and Training (IJERIT) i Školski vjesnik. Od 2019. do 2020. godina bila je zamjenica glavne urednice časopisa Život i škola. Članica je Hrvatskoga pedagogijskog društva (HPD) i Hrvatskoga andragoškog društva (HDA). Voditeljica je poslijediplomskoga specijalističkog studija Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama. Od 2018. do 2022. godine na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku obnašala je dužnost prodekanice za razvojno-stručni rad, a od listopada 2022. obnaša dužnost voditeljice Odsjeka za pedagogiju, povijest i filozofiju

Redoviti profesor u trajnom izboru

Prorektor za organizaciju i ljudske resurse

Prof. dr. sc. Damir Matanović, u trajnom izboru, rođen je 25. srpnja 1970. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. godine dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskoga rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je Fakultetu 2003. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorski rad pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753. - 1848.

Ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokoga školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima (danas Fakultet hrvatskih studija) Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji u Mađarskoj držao je kao vanjski suradnik povijesne kolegije.

Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb.

Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji 2003. godine izabran u zvanje višega asistenta, dok je odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti 2004. godine izabran u zvanje znanstvenoga suradnika.

Odlukom Matičnoga odbora za područje humanističkih znanosti - polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik te je odlukom Fakultetskoga vijeća Učiteljskoga fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest.

Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zaposlen je od 15. travnja 2008. godine.

Od akademske godine 2013./2014. obnašao je dužnost vršitelja dužnosti dekana, od akademske godine 2014./2015. do 2021./2022. obnašao je dužnost dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, a od akademske godine 2022./2023. obnaša dužnost prorektora za organizaciju i ljudske resurse.

Edita Borić magistrirala je u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju biologija, grana mikrobiologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani iz interdisciplinarnih znanstvenih područja: znanstvenoga područja prirodnih znanosti, polja biologija i znanstvenoga područja društvenih znanosti, polja pedagogija. Dodatno se usavršavala za provođenje vanjskih audita visokoškolskih institucija. Završila je edukaciju za rad s djecom u Zagrebu koja se sastojala od četiri modula (Emocionalni razvoj i podrška, Djeca s posebnim potrebama, Terapeutska igra i Suradnja s roditeljima (2016. – 2017.)) te edukaciju Greenway winter school pri Sveučilištu u Pečuhu.

Više godina surađuje s Pedagoškim fakultetom Sveučilišta u Mariboru, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Trnavi, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Tuzli, Sveučilištem u Novom Sadu, Visokom školom Jözsefa Eötvösa u Baji itd.

Kao pozvana gostujuća profesorica sudjelovala je u projektu Involvement of visiting foreign expert and university teachers in the pedagogical process as a pillar of quality development process of internationalization of the University of Maribor (INOVUP).

Bila je voditeljica ili suradnica na više znanstveno-istraživačkih projekata, npr. Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit, Zaštita voda rezervata Kopački rit, Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje, Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji, Kompetencije u nastavi prirode i biologije, Usmjerenost nastave prirode i društva na razine postignuća učenika. Bila je voditeljica bilateralnoga projekta Slovenije i Hrvatske Kulturna baština u primarnom obrazovanju Slovenije i Hrvatske, kao i projekta NATURAVITA za izradu edukativnih programa i priručnika za edukaciju u šumi.

Predsjednica je i voditeljica Poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja pri FOOZOS-u. Zamjenica je predsjednika i voditeljica Poslijediplomskoga sveučilišnog specijalističkog studija Održivo i kružno biogospodarstvo.

Glavna je urednica časopisa Život i škola. Predsjednica je ispitnih povjerenstava za polaganje stručnih ispita iz Prirode i društva za učitelje. Bila je prodekanica za nastavu na Učiteljskom fakultetu u Osijeku.

Stalni je sudski vještak za područje biologije i pedagogije.

Prodekanica za znanost

Dr. sc. Rahaela Varga, izv. prof., doktorirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izvodi nastavu pedagoških i didaktičkih kolegija na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Bila je suradnica na sljedećim projektima: Kompetencijski standardi nastavnika, pedagoga i mentora (2019. – 2022.), Ravnatelj: profesija i kvalifikacija, a ne funkcija (2015. – 2016.), Potreba promjene položaja učenika u nastavi i izvan nje (2009. – 2014.).

Redovito sudjeluje na znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu, suautorica je dvaju sveučilišnih udžbenika i više od trideset znanstvenih članaka. Govori engleski i njemački jezik.

Antonija Huljev rođena je u Osijeku 22. studenoga 1987. godine. Od 2013. godine asistentica je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje izvodi kolegije iz područja filologije i pedagogije. Od 2018. godine asistentica je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a od 2023. godine u znanstveno-nastavnom zvanju je docenta.

Područja njezina užeg znanstvenog i stručnog interesa jesu pedagogijska aksiologija i povijest hrvatske književnosti, a u širem smislu opća pedagogija i književnost. Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti i pedagogije završila je 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku te je stekla akademski naziv prvostupnice hrvatskoga jezika i književnost i prvostupnice pedagogije. Diplomski studij istoga usmjerenja završila je na istom fakultetu 2011. godine gdje stječe akademski naziv magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i magistre pedagogije. Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Kulturologija (smjer Umjetnost i književnost u kulturi) Doktorske škole društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završila je 2018. godine doktoriravši u interdisciplinarnom području znanosti (Interdisciplinarne humanističke znanosti i Interdisciplinarne društvene znanosti).

Uredila je nekoliko zbornika i knjiga, objavila više znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovala na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavila tri autorske knjige. Članica je uredništva časopisa Vospitanie – Journal of Educational Sciences, Theory and Practice (Republika Sjeverna Makedonija) te časopisa Pannoniana (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek, Hrvatska).

Od 2009. do 2010. godine radila je kao studentica u knjižnici Elektrotehničkoga fakulteta u Osijeku. Od 2011. do 2012. godine radila je kao lektorica magazina Vojna povijest u izdanju Večernjega lista.

Članica je Školskoga odbora Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štarkˮ u Osijeku, Upravnoga vijeća Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije te Upravnoga vijeća Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Također, članica je Matice hrvatske te počasna članica i stručna suradnica Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Pavao Nujić rođen je 1991. godine u Osijeku gdje je završio osnovnu i srednju školu (Opća gimnazija). Godine 2009. na Filozofskom fakultetu u Osijeku upisao je dvopredmetni studij povijesti i pedagogije. Za vrijeme studiranja dobio je Rektorovu nagradu i bio je glavni urednik studentskoga časopisa Essehist. Studij je završio 2014. godine uz priznanje summa cum laude. Boravio je kao Erasmus stipendist 2014. godine šest mjeseci na Institutu za povijest Karl Franzes Sveučilišta u Grazu, a 2015. godine jedan mjesec na Sveučilištu u Beču u okviru stručnoga i znanstvenoga usavršavanja.

Poslijediplomski studij povijesti upisao je 2014. godine na Fakultetu hrvatskih studija (tada Hrvatski studiji) Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2020. obranio je doktorski rad Petrovaradinska krajiška pješačka pukovnija u 18. stoljeću pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Matanovića.

Kao asistent iz područja humanističkih znanosti, polja povijesti na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku radi od 2015. godine, a od 2021. kao poslijedoktorand (viši asistent od 2022.). Sudjelovao je u izvođenju kolegija Hrvatska povijest, Zavičajna povijest, Povijest školstva, Religije svijeta i Kulturna povijest Hrvatske na Učiteljskom studiju, Zavičajna povijest, Povijest okoliša i Hrvatska nacionalna baština na studiju Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja i Povijesni razvoj inkluzije na studiju Edukacijske rehabilitacije. Na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izvodi nastavu kolegija Povijest tjelovježbe i sporta kao vanjski suradnik.

Istraživački interes usmjeren je povijesti istočne Hrvatske u 18. i 19. stoljeću s naglaskom na Slavonsku vojnu krajinu i Osijek. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova i sudjelovao s izlaganjem na nizu znanstvenih i stručnih skupova. Bio je član programskoga ili organizacijskoga odbora na više međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Od 2018. godine asistent je urednik, a zatim tehnički i izvršni urednik humanističkoga časopisa Pannoniana koji izdaje Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

metodika prirode i društva, nastava usmjerena na učenika, istraživačka nastava

CroRIS - Marta Zečević Berbić