Predsjednica katedre:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Dubravka Smajić |
|
Zvanje |
Izvanredna profesorica |
|
|
|
|
Broj ureda |
48 |
|
Istraživački interesi |
Povijest hrvatskoga jezika 19. i 20. stoljeća Dijalektologija |
|
Obrazovanje
|
CUO „Braća Ribar“ Osijek Pedagoški fakultet u Osijeku Filozofski fakultet u Zagrebu (magisterij) Pedagoški fakultet u Osijeku (doktorat) |
|
Radno iskustvo |
Osnovna škola Franje Krežme Osijek (1985. – 1997.) Pedagoški fakultet (1997. – 1998.) Visoka učiteljska škola u Osijeku (1998. - 2006.) Učiteljski fakultet u Osijeku (2006. – 2014.) Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (2014. -) |
|
Znanstveno-istraživački i stručni rad |
- magistarski rad iz filologije:Uskličnost i način njezina izražavanja u hrvatskom književnom jeziku (mentorstvo: prof. dr. sc. Josip Silić) - disertacija:Gramatike Mirka Divkovića (mentorstvo: prof. dr. sc. Sanda Ham) - suradnica na znanstvenim projektima Dijete i učenje jezika i Hrvatski jezik kao sastavnica nacionalnoga identiteta dvojezičnih manjinskih zajednica (u okviru znanstvenoga programaHrvatska filologija i prostori ruba) - glavna istraživačica izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija - izradila programe obveznih i izbornih kolegija iz hrvatskoga jezika prilikom ustrojavanja Učiteljskoga studija i studija Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji te za cjeloživotno obrazovanje -održavala predavanja za učitelje razredne nastave i nastavnike hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i Mađarskoj, organizirala tečajeve iz hrvatskoga jezika za studente osječkoga sveučilišta te imala izlaganja u povodu Dana hrvatskoga jezika - ustrojila sa suradnicama u Osijeku središte Europskoga konzorcija za certifikat o postignućima u suvremenim jezicima (ECL) za Republiku Hrvatsku, koje sastavlja autorizirane testove iz hrvatskoga jezika za provjeru poznavanja toga jezika u državama Europske Unije i ocjenjuje ih teprovodi ispite ECL iz hrvatskoga kao inoga jezika - jedna je od pokretačica međunarodnoga znanstvenoga skupa Dijete i jezik danasi članica njegova Organizacijskoga odbora (od 2001. godine do danas),članica je uredništva pet zbornika te glavna urednica dvaju zbornika toga skupa. - u Odjelu za hrvatski jezik osječkoga Ogranka Matice hrvatske više godina redovito sudjelovala u informativnoj akciji Jezični telefon. - izlagala na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. - predsjednica Katedre za jezik |
|
Članstva |
Članica je: Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU Hrvatskoga filološkoga društva Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Hrvatskoga čitateljskoga društva Matice hrvatske. |
|
Urednički rad |
Članica je Uredničkoga vijeća časopisa Jezik. Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (od 2019.) Urednica je: - Monografije Dragana Mucića: Prvih četrdeset godina, Hrvatsko narodno kazalište 1907.-1941.(2010.) - Zbornika Dijete i jezik danas: Dijete i tekst (2011.) - Zbornika Dijete i jezik danas: Dijete i mediji (2015.) - Zbornika posvećenoga Ireni Vodopiji, U jezik uronjeni (2018.). - dvaju vjerskih informativnih glasila |
|
Popis publikacija |
Članovi Katedre:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Emina Berbić Kolar |
|
Zvanje |
Redovita profesorica |
|
|
|
|
Broj ureda |
Ured dekana |
|
Istraživački interesi |
hrvatski jezik, dijalektologija, komunikologija, sociolingvistika, medijska pismenost |
|
|
Emina Berbić Kolar rođena je 24. listopada 1976. u Slavonskom Brodu, gdje je završila je osnovnu i srednju školu (Prirodoslovno-matematičku gimnaziju). Godine 2000. završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti na tadašnjem Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Akademske godine 2000./2001. na istom je Fakultetu upisala poslijediplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, smjer Jezikoslovlje. Magistrirala je 2006. godine s temom Posavski govori u 20. st. Naglasak na govore sela uz grad Slavonski Brod. U siječnju 2007. upisala je izvandoktorski studij te je doktorirala 8. rujna 2009. s temom Govori slavonskoga dijalekta brodskoga kraja. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu (Japan, Turska, Poljska, Velika Britanija, Finska, Njemačka, Austrija, Norveška, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Španjolska i Francuska). Emina Berbić Kolar bila je vanjska suradnica Učiteljskog fakulteta u Osijeku na dislociranom studiju u Slavonskom Brodu od 2006. do 2008. 2008. godine zaposlena je na Učiteljskom fakultetu u Osijeku kao asistentica, a 2009. godine izabrana je u zvanje više asistentice. 2011. birana je znanstveno-nastavno zvanje docentice, 2016. u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice, a 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice. U listopadu 2010. godine postala je prva profesorica hrvatskog jezika na studijskom programu Hrvatskoga jezika na studiju Balkanskih jezika Sveučilišta u Trakiji (Trakya Universitesi). Osnovala je Katedru Hrvatskog jezika na Fakultetu balkanskih jezika u Edirnu u Turskoj te tamo radila dvije akademske godine 2010./2011. i 2011./2012. 18.travnja 2011. godine imenovana je prodekanicom za stručne i razvojne poslove Učiteljskog fakulteta u Osijeku i voditeljicom dislociranoga studija u Slavonskom Brodu. 11. srpnja 2014. imenovana je prodekanicom za razvojne i stručne poslove Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (2. mandat), a 1. listopada 2018. prodekanicom za nastavu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Bila je voditeljicom sveučilišnoga doktorskoga studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja u razdoblju od 1. listopada 2020. do 15. listopada 2022. Na matičnom fakultetu Emina Berbić Kolar predaje nekoliko kolegija, i to: Hrvatska narječja, Hrvatski jezik, Jezičnu kulturu, Slavonski dijalekt, Zavičajni idiom, Usmenu i pisanu komunikaciju, Leksikologiju i tvorbu riječi, Hrvatski jezik i komunikaciju, Javni govor, Jezičnu kulturnu baštinu, Funkcionalne stilove hrvatskoga književnog jezika, a na doktorskom studiju Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja predaje dva kolegija Humanističke baštinske teme u odgoju i obrazovanju te Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju. Članica je Stručne radne skupine za predmet Hrvatski jezik u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Napisala je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova te je suautorica pet knjiga: Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno-jezičnom kontekstu, Sičanske riči, Leksikon slavonske narodne medicine, Disleksija i disgrafija: određenja, pristupi i smjernice, Od ideje do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja. Članica je uredništva u šest međunarodnih časopisa: Evkonyv (Srbija), Oral History (Turska), Društvene i humanističke nauke (Bosna i Hercegovina), Danubis Noster (Mađarska), Educational Role of Language Journal (Poljska) Insan Bilimleri Dergisi (Turska) te u dva domaća časopisa: Život i škola te Panoniana. Emina Berbić Kolar istraživačica je na nekoliko europskih i domaćih akademskih i stručnih projekata: Inoviranje programa učiteljskih i odgojiteljskih studija primjenom HKO-a, Edu Policy Lab (društveno korisno učenje), Osnaživanje učitelja i odgojitelja hrvatske nacionalnosti u Republici Mađarskoj poučavanju struke na hrvatskome standardnom jeziku, Grad za mlade (Strategija poboljšanja života mladih ljudi u Slavonskom Brodu), Izgradnja zajednice prijatelja djece, IPA Navigator, identificiranje djece s poremećajima, Razvoj kvalitete strateških obrazovnih kompetencija u visokom obrazovanju, prilagodba promijenjenim gospodarskim i okolišnim uvjetima i poboljšanje pristupačnosti elemenata osposobljavanja za implementaciju, N-arts, obrazovanje odraslih te nekoliko sveučilišnih internih projekata: Slavonski dijalekt, Staroperkovački divani, projekata Ministarstva kulture i medija kao i projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Nematerijalna jezična kulturna baština, Promicanje znanstvenih istraživanja jezične baštine hrvatskoga naroda. kao i niz projekata popularizacije znanosti. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
Obavijesti:
U spomen – akademik STJEPAN BABIĆ
