Voditelj Odsjeka:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Maja Brust Nemet |
|
Zvanje |
Docentica Voditeljica Odsjeka za pedagogiju, povijest i filozofiju Voditeljica Centra za karijerni razvoj studenata FOOZOS |
|
|
|
|
Broj ureda |
58 |
|
Istraživački interesi |
Pedagogija, profesionalni razvoj učitelja, kompetencije učitelja, upravljanje razredom, kultura škole, projekti u odgojno-obrazovnim ustanovama, metodologija pedagoških istraživanja |
|
|
Maja Brust Nemet rođena je 1984. godine u Osijeku. Diplomirala je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku i stekla zvanje profesorice pedagogije i hrvatskoga jezika i književnosti. 2015. godine stekla je zvanje doktorice pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obranivši temu pod nazivom Socijalno-pedagoške kompetencije učitelja u sukonstrukciji kurikuluma kulture suvremene škole. Od rujna 2007. godine radila je kao stručni suradnik pedagog u OŠ Josipovac. Od studenoga 2008. godine radila je kao asistentica, od srpnja 2015. kao viša asistentica, a od listopada 2017. godine do danas radi kao docentica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje. Vanjska je suradnica od 2014. godine na Odjelima za biologiju, kemiju, fiziku i matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Aktivno je sudjelovala s radovima na više od 20 znanstvenih i stručnih međunarodnih konferencija, objavila je više od 20 znanstvenih radova, suautorica je i suurednica nekoliko znanstvenih monografija. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
Članovi Odsjeka:
|
Ime i prezime |
dr. sc. Damir Matanović |
|
Zvanje |
Redoviti profesor D e k a n |
|
|
|
|
Broj ureda |
ured dekana |
|
Istraživački interesi |
Nacionalna povijest |
|
|
Damir Matanović rođen je 25. srpnja 1970. u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Bošnjacima, dok je srednju matematičko-informatičku školu završio u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1996. dvopredmetni studij komparativne književnosti i povijesti, s temom diplomskog rada Svakodnevni život u Slavoniji u 18. stoljeću. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Satnije Brodske pukovnije. Na istom je fakultetu 2003., pod mentorstvom prof. dr. sc. Filipa Potrebice, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Vojni komunitet Brod na Savi. Društvena i ekonomska struktura vojnokrajiškog grada 1753.-1848. Damir Matanović ima devetnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti i visokog školstva na Hrvatskom institutu za povijest, Učiteljskom fakultetu (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za kuturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te na Etvos Jozsef Foiskoli u Baji, Mađarska radio je kao vanjski suradnik povijesne kolegije. Kao vanjski suradnik radio je u nakladničkoj kući Fraktura i Hena-com Zagreb. Na Hrvatskom institutu za povijest radio je od 1997. do 2008. kao znanstveni novak te znanstveni suradnik. U zvanje asistenta izabran je 2000. na Hrvatskom institutu za povijest. Na istoj je instituciji izabran 2003. u zvanje višeg asistenta, dok je odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, 2004. izabran u zvanje znanstvenog suradnika. Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti-polje povijesti izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, te odlukom Fakultetskog vijeća Učiteljskog fakulteta u Osijeku 14. srpnja 2010. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i odgovarajuće radno mjesto za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest. Na Učiteljskom fakultetu, pravnom predniku Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zaposlen je od 15. travnja 2008. Od akademske 2013./14. obnaša dužnost vršitelja dužnosti dekana, a od akademske 2014./15. dekana Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. |
|
Popis publikacija (poveznica na CROSBI) |
O Odsjeku
Polazeći od pretpostavke da je osobni uspjeh pojedinca uvjetovan stalnim promjenama na području znanosti, tehnologija i inovacija, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti prepoznaje obrazac cjeloživotnog učenja oblikom njegove društvene angažiranosti u kojem očekuje kontinuiran rast. Odsjek za cjeloživotno obrazovanje osnovan je odlukom Fakultetskog vijeća 22. rujna 2010. godine, a od listopada 2020. mijenja naziv u Odsjek za pedagogiju, povijest i filozofiju.
Stalno područje našeg djelovanja usmjereno je na podizanje razine obrazovanja građanstva: prezentacijom rezultata istraživanja, preglednim izlaganjima znanja i slično. Popularizacija znanosti ima za cilj osvještavanje i podizanje svijesti široke javnosti o važnosti znanja u promjenjivim okolnostima društvenih i ekonomskih odnosa. Iako ovo djelovanje u zajednici nema za cilj osiguravanje određenih stručnih kvalifikacija, doprinosi između ostalog i našoj prepoznatljivosti. Kreiranjem nastavnih programa kojima se omogućuje zapošljavanje, Fakultet daje mogućnost zainteresiranima da steknu kvalifikaciju za prvo zanimanje, prekvalifikaciju, ali i stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti. Ovdje treba izdvojiti, pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku izobrazbu, koja se izvodi na našem Fakultetu, a primjer je cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja koje omogućava polaznicima ovladavanje znanjima, sposobnostima i vještinama neophodnim za rad u nastavničkoj struci.
Princip cjeloživotnog učenja propisan je i Zakonom o obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj, koji se temelji na načelima cjeloživotnog učenja, racionalnog korištenja obrazovnih mogućnosti, relativne dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, autonomije kod izbora načina, sadržaja, forme, sredstava i metoda obrazovanja, uvažavanja različitosti i inkluzije, stručne i moralne odgovornosti djelatnika itd.
Odsjek za pedagogiju, povijest i filozofiju dijeli se u dvije katedre: Katedra za pedagogiju i Katedra za filozofiju i povijest.
Histemory-povezanost s lokalnom zajednicom
http://www.glas-slavonije.hr/493200/3/Matematika-se-moze-nauciti-i-s-pomocu-povijesti