Stručno putovanje zaposlenika Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Zaposlenici Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti boravili su na stručnom putovanju u razdoblju od 21. do 24. travnja 2024. Stručno je putovanje potaknuto obilježavanjem 200. obljetnice rođenja Ivana Filipovića koju je Fakultet obilježavao tijekom cijele 2023. godine. Središnje je mjesto bilo Hrvatski učiteljski dom koji se nalazi u Crikvenici, a koji je vezan uz ideje Ivana Filipovića te je njemu u čast, ispred Hrvatskog učiteljskoga doma, postavljeno poprsje Ivana Filipovića, djelo akademskoga kipara Šime Klaića iz 1978.
 
Tijekom četiriju dana zaposlenici Fakulteta posjetili su brojna značajna mjesta Hrvatskoga primorja i Istre. Početak stručnoga putovanja obilježio je put od Osijeka do Rijeke, točnije Trsata. Budući da je Trsat jedno od najstarijih i najpoznatijih hrvatskih svetišta, zaposlenicima je pripremljeno stručno vođenje kroz Trsat. Trsat je najstarije marijansko svetište na kojemu se nalazi crkva Blažene Djevice Marije i franjevački samostan. Na vrhu trsatskoga brda nalazilo se predantičko naselje Liburna. U rimsko doba sagrađena je vojna utvrda koja je služila za obranu. Ta je utvrda i danas postojana te služi kao prostor za organizaciju brojnih kulturnih i umjetničkih događaja. Nakon Trsata, nastavljen je put prema Crikvenici u kojoj su zaposlenici Fakulteta obišli samu gradsku jezgru te se upoznali s poviješću ovoga kraja, Posebno zanimljiv i iznimno značajan je pavlinski samostan koji je za cijelo crikveničko i vinodolsko područje bio rasadnikom kulture i pismenosti, a koji je utemeljio Nikola IV Frankopan izabravši sljedbenike Svetog Pavla Pustinjaka (bijele fratre) kao duhovne i moralne vođe ovoga kraja. Nakon razgleda Crikvenice uslijedilo je smještanje u Hrvatski učiteljski dom, današnju Vilu Ružicu (nekada Vilu Ružić). Hrvatski učiteljski dom izgrađen je na inicijativu učiteljica i Hrvatske učiteljske pripomoćne i posmrtne zadruge 1911. godine.
 
Drugi je dan bio rezerviran za obilazak otoka Krka. S otoka Krka put nas je odveo na otočić Košljun koji odiše poviješću, kulturnim i vjerskim znamenitostima poput franjevačkog samostana, dvjema crkvama: Navještenja Marijina i Svetog Bernardina te tri kapelice Svetog Porođenja, Svetog Križa i Svetog Franje. Franjevački samostan, smješten na ovom otočiću, broji 30 000 knjiga te se u njemu čuva inkunabula iz 1471. godine. Nakon otočića Košljuna put nas je vodio do Baške, odnosno do Jurandvora i crkvcice Svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča koja predstavlja najstariji spomenik hrvatske pismenosti. Nakon vrlo nadahnutog vođenja i predavanja o Bašćanskoj ploči nastavili smo dalje do Punata, Vrbnika i grada Krka na otoku Krku. Oduševljeni svim znamenitostima i preplavljeni novim spoznajama koje nam je ponudio ovaj otok završili smo drugi dan stručnoga putovanja.
 
Treći je dan bio rezerviran za Istru. Uputili smo se prema Motovunu, Pazinu i Humu koji su nas dočekali sa svim svojim znamenitostima i ljepotama, doduše okupani kišom, ali to nije moglo umanjiti ljepotu i značaj obilazaka istarskih prirodnih i kulturnih ljepota. Motovun je srednjovjekovni grad koji je poznat po Motovunskom film festival na koji dolaze filmski umjetnici iz cijeloga svijeta Motovunom dominira romaničko-gotički zvonik iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća. Na središnjem se gradskom trgu nalazi i romanička komunalna palača, najveća profana zgrada u Istri iz tog razdoblja.
Motovunska šuma, koja se prostire duž doline rijeke Mirne, najpoznatije je stanište tartufa. Nakon Motovuna uputili smo se prema Pazinu u kojemu smo posjetili Kaštel Pazin ili Pazinsku utvrdu koja datira još iz 983. godine zatim Pazinsku jamu koja je vrlo specifična te je zaštićena kao zaštićeni krajobraz. Smatra se da je upravo pazinska jama inspirirala brojne književnike poput Julesa Vernea, Vladimira Nazora pa i samoga Dantea. Nakon Pazina uputili smo se u Hum, najmanji grad na svijetu poprativši Aleju glagoljaša.
 
Četvrti je dan bio dan rezerviran za Opatiju i Rijeku. Opatija bajna, kako joj mnogi hrvatski pjesnici šapuću, dočekala nas je okupana kišom. U Opatiji smo posjetili samu Opatiju Svetog Jakova (crkvicu) po kojoj je grad dobio ime kao i šetalište Slatinu na kojoj se nalaze zvijezde postavljene istaknutim pojedincima poput Krešimira Čosića, Dražena Petrovića, Janice Kostelić, Miroslava Krleže, Dragutina Tadijanovića, Nikole Tesle, Olivera Dragojevića i Miroslava Radmana. Nakon Opatije uslijedila je posljednja postaja našega stručnog putovanja, a to je bila Rijeka. U Rijeci smo prošetali Korzom i Starim gradom. Starim gradom dominira najznačajnija riječka crkva Katedrala sv. Vida. Podignuta je na mjestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, Svetog Vida, katedrala je sagrađena prvotno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci. Isusovci su važni za riječko područje budući da su oni osnovali prvo sveučilište u Rijeci još 1627. godine.  Posjetili smo i Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca smješteno na parkovno uređenom trgu. U neposrednoj blizini Hrvatskog narodnog kazališta nalazi se i naročito zanimljiva zgrada zvana Turska kuća (Casa turca), građena u neomaurskom stilu za Nikolaidesa, turskoga diplomatskog predstavnika u Španjolskoj, a potom i konzula u Rijeci od 1898. godine koju smo također imali prilike pogledati izvana.
Prepuni dojmova i novih iskustava doživljenih i proživljenih tijekom četiriju kvarnerskih dana uputili smo se prema Slavoniji i Osijeku noseći u svojim ljudskim prtljagama pregršt novih inspiracija, novih znanja i novih umijeća puno snažniji ljudski, profesionalno i moralno, a napose podignuvši  kulturu zajedništva, po kojoj je naš Fakultet poznat, na još višu razinu.

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5